Darko Nikolić, teolog i psiholog koji se bavi ovim pitanjem, dao je pojašnjenje o tome kako crkva određuje prikladan način obilježavanja pokojnika te se osvrnuo na druge nejasnoće vezane uz ovu temu. Međutim, i dalje se mogu pojaviti određeni scenariji koji uzrokuju zabunu u vezi s ispravnim protokolom. Jedna takva situacija uključuje treba li ili ne obitelj slaviti slavu kada voljena osoba umre, posebno kada je domaćin preminula osoba. U osvrtu na razne nedoumice oko obilježavanja domaćinove smrti, Darko Nikolić, teolog i psiholog, dao nam je rješenje, ali i druga saznanja vezana uz ovu temu.
- Ovo pitanje predstavlja stalnu dilemu koja izaziva rasprave i neizvjesnosti. Naša zajednica ima različita stajališta o tome treba li ili ne slaviti prvu godinu nakon smrti voljene osobe, ali stav Crkve ostaje nedvosmislen. Svetkovina Bogojavljenja obilježava se neprekidno i nepokolebljivo, čak i u slučaju smrti domaćina ili ukućana. Slavi se s jednakim žarom u vremenima blagostanja i radosti, kao iu vremenima tuge i žalosti. Stoga se očekuje da će ukućani ustrajati u štovanju slave i održavanju običaja obilježavanja krsne slave. Jedini aspekt koji se mijenja je odsutnost naših dragih pokojnika, ali ni u takvim okolnostima ne treba gubiti nadu, već moliti za spasenje njihovih duša i željno iščekivati naš ponovni susret s njima u Kraljevstvu nebeskom. Proslava prve godine postaje posebno izazovna jer se nađemo bez prisutnosti najbližih članova obitelji; stoga, kako zamišljati proslavu ove prekretnice? Na časni dan običaj je da liturgijskom sabranju u crkvi prisustvuje nasljednik, a po mogućnosti i drugi članovi obitelji.
Tu se moli za dobrobit i napredak obitelji, kao i za pokojne domaćine, da ih se spominje, spominje i moli za spas njihovih duša. Nakon toga obilježavanje našeg zaštitnika nastavlja se kod kuće uz svečani kolač, žito, vino i svijeću koju je prethodno blagoslovio svećenik. Svećenik čita molitve i spominje slavljenike, kao i naše pretke koji su prije nas slavili i prenijeli značaj krštenja. To je osobito vidljivo u molitvi kojom se posvećuje slavsko žito. Svećenik moli Gospodina da blagoslovi razne plodove, uključujući žito i njegove prateće plodove, te da blagoslovi one koji u njima sudjeluju.
- Služi i kao uspomena na naše pobožne pretke i rođake koji su nam zadužili slavu koju su prenijeli svojom vjernom odanošću. Ima skeptika koji dovode u pitanje nužnost miješenja slavskog kolača i kuhanja žita, ali naš govornik tvrdi da po tom pitanju nije bilo promjena. Prema našem predanju, Sveti Sava je namerno odabrao iste simbole časti koje je izabrao sam Gospod Isus Hristos na Tajnoj večeri, a to su hleb i vino. Osim toga, Sveti Sava je u slavenske simbole uvrstio kuhano žito, koje označava slavensko žito koje se kuha za pomen i čast dušama naših najmilijih i predaka. Zrno je simbol novog života, jer sadrži sjeme za budući rast, a svjesni smo da iz posijanog zrna nastaju novi plodovi. Slijedom toga, i nakon prolaska domaćina, ukućani nastavljaju slaviti zaštitnika s kruhom, žitom, vinom i svijećama i u tom smislu nema apsolutno nikakvog odstupanja od tradicije.
Po tradiciji u blagdanskom slavlju sudjeluju domaćini, a poznato je da gosti pridonose blagdanskom ugođaju. Je li prihvatljivo da gosti budu uključeni u veselje te inauguracijske godine? Odluka o uključivanju gostiju u obiteljsku proslavu slave trebala bi biti jednoglasna, jer je običaj da se najmiliji okupe na ovu radosnu prigodu. Okupljanje služi kao zajednica u kojoj se moli sveca koji se toga dana slavi. Važno je izbjegavati prekomjerno pijenje i neprimjerene razgovore, jer ne priliče svetom prostoru, osobito kada je obitelj koja slavi u stanju žalosti.
- Osim toga, prisutnost gostiju pruža priliku svima da se prisjete i podijele uspomene na voljenog domaćina. Treba li se pridržavati običaja nošenja crne ili tamne odjeće za vrijeme svečanog obilježavanja slave, s obzirom da je lijep dan? Naša nas tradicija uči da je Sveti Sava, koji je oličenje slave, odabrao iste simbole kao i Gospodin Isus Krist za vrijeme Posljednje večere – kruh i vino. Osim toga, Sveti Sava je kao slovenski simbol ugradio kuvano žito, koje predstavlja kuvano žito koje služi za uspomenu dušama naših najmilijih. Zrno predstavlja novi život, jer sadrži potencijal za rast novih plodova. Dakle, i nakon prolaska domaćina, ukućani nastavljaju slaviti sveca zaštitnika kruhom, žitom, vinom i svijećama, bez ikakve promjene u tom običaju.
Po tradiciji, domaćini sudjeluju u blagdanskom slavlju, a opće je poznato da gosti imaju ključnu ulogu u upotpunjavanju blagdanskog ugođaja. Smatra li se prihvatljivim uputiti poziv gostima da sudjeluju u sjaju te inauguracijske godine? Kada je u pitanju obilježavanje posebne prigode u obitelji, važno je da se svi članovi obitelji dogovore. Iako je uobičajeno pozvati goste da se pridruže svečanostima, jednako je važno dati prednost prisutnosti voljenih osoba.
- Proslava služi kao smisleno okupljanje, njeguje osjećaj zajedništva i pruža priliku da se oda počast i spomen sveca koji se slavi. Ključno je pristupiti događaju s poštovanjem, suzdržati se od prekomjernog pijenja i upuštanja u neprimjerene razgovore koji su neprimjereni takvom svetom okruženju. Ovo je posebno važno kada obitelj koja slavi tuguje za gubitkom voljene osobe. Okupljanje također omogućuje i domaćinima i gostima da se zajednički prisjećaju, razmjenjuju priče i evociraju draga sjećanja na nedavno preminule. Kod nas je običaj nakon smrti voljene osobe obući se u crno ili tamno ruho. No, s obzirom na to da je proslava zamišljena kao vesela prilika, je li doista nužno pridržavati se tmurnog dress codea?
