Štitna žlijezda ima jako važnu funkciju u našem organizmu i kada se njen rad poremeti dolazi do disbalansa. Pooremećaja rada štitnjače kod ljudi  je u porastu, uz različite faktore koji doprinose ovom problemu. Disfunkcija štitne žlijezde je široko rasprostranjena briga koja uvelike utječe na svakodnevni život pojedinaca. Mnogi imaju problema, a da nin ne znaju, jer se nekada ne može odmah otkriti. Smještena u dnu vrata i podsjeća na leptira, štitna žlijezda igra vitalnu ulogu u regulaciji metabolizma, krvnog tlaka i otkucaja srca.

 

  • Kada se proizvodnja hormona smanji, to može dovesti do raznih bolesti povezanih s ovom žlijezdom, uzrokujući usporavanje i promjene u tjelesnim procesima. Posljedično, skoro svaki sistem u tijelu, uključujući i broj otkucaja srca, je pogođen. Neotkrivena bolest štitne žlijezde predstavlja rizik za razvoj drugih stanja kao što su kardiovaskularne bolesti, osteoporoza i neplodnost. Na štitnu žlijezdu također utiče i ishrana, a mi Vam otkrivamo koje namirnice trebate strogo izbjegavati.

Raspon simptoma povezanih s hipotireozom je širok i može se razlikovati od pojedinca do pojedinca, zbog čega je neke od njih teško identificirati. Štitna žlijezda je povezana s tri primarne bolesti: hipotireoza, hipertireoza i čvorovi. Iako svako od ovih stanja utječe na tjelesne organe na različite načine, dijele zajedničke znakove upozorenja.

Nažalost, brojni ljudi imaju tendenciju da zanemare ili pomiješaju ove simptome s drugim bolestima. Ipak, medicinski stručnjaci snažno preporučuju traženje medicinske pomoći ako se primijeti bilo koji od sljedećih 15 simptoma, jer oni potencijalno mogu ukazivati ​​na problem sa štitnom žlijezdom.

Iako je opšte poznato da dijeta može uticati na funkciju štitne žlezde, još uvek postoji izvesna nesigurnost oko toga koja je određena hrana uključena. Stojanka Stanojević, nutricionista, daje uvid u to da li je mišljenje da zeleno povrće može poremetiti funkciju štitne žlezde opravdano ili neosnovano.

Vjeruje se da određeno povrće, kao što su kupus i kelj, kao i druge namirnice poput kikirikija, soje, prosa i lanenog sjemena, mogu uzrokovati probleme. Uprkos tome što je veoma hranljivo, ovo povrće, posebno krstašice, sadrži jedinjenja sumpora. Važno je imati na umu ove informacije i biti oprezan kada konzumirate ove namirnice, posebno ako vaša štitna žlijezda ne funkcionira optimalno.

Kada se konzumira u velikim količinama na dnevnoj bazi, sirova konzumacija određene hrane može izazvati razne probleme. Razmislite o šargarepi, na primjer, koja se može pohvaliti obiljem beta-karotena, provitamina vitamina A koji igra ključnu ulogu u jačanju imunološkog sistema.

S druge strane, krastavci služe kao izuzetan izvor dijetalnih vlakana i sadrže niz B vitamina. Osim toga, kožica patlidžana, ostavljena neoljuštena, sadrži specifične komponente sa antioksidativnim svojstvima, kao i visokim sadržajem kalija koji se pokazao korisnim za štitnu žlijezdu.

Vrijedi napomenuti da celer ne samo da nudi prednosti, već njegovi listovi i stabljike posjeduju jedinstvene prednosti. Listovi su prepuni vitamina A, dok stabljike sadrže vitamine B i C. Zanimljivo, emisija Ordinacije RTS-a otkriva da se od njih mogu praviti ukusne supe. U odnosu na određene autoimune poremećaje kao što je Hashimoto, postoji značajna povezanost sa celijakijom i smanjenjem tolerancije na gluten, iako se to može razlikovati od osobe do osobe.

Osobama s ovim stanjima savjetuje se da u svoj režim ishrane uvrste žitarice bez glutena poput heljde, amaranta i kinoe zbog obilne zalihe superiornih aminokiselina. Dok stručnjaci za ishranu tvrde da naša ishrana ne treba da zavisi samo od ovih žitarica, oni ipak preporučuju da ih konzumirate u znatnim količinama.