Les, suprug Joy Winsroy, počeo je ispuštati sve neugodniji miris, što ju je natjeralo da se više puta pozabavi tim problemom. Izričito je izrazila svoje nezadovoljstvo njegovim higijenskim praksama i inzistirala na brzim mjerama popravka. Unatoč upornim tvrdnjama mog supruga o nevinosti, nisam mogla previdjeti odvratan miris koji je prožimao sobu. Neodoljiv miris ostavio me uznemireno i nesposobno pronaći utjehu.
- U iskrenom intervjuu za CNSNews, Joy je otvoreno izrazila svoju nelagodu, govoreći o prisutnosti neugodnog mirisa koji ju je, čini se, progutao. Vođeni željom da otkriju istinu, odlučili su konzultirati medicinskog stručnjaka, što je naposljetku rezultiralo time da je Wes dobio dijagnozu Parkinsonove bolesti koja im je promijenila život. U svojoj potrazi za borbom protiv ovog izazovnog neurodegenerativnog stanja, Joy i Wes potražili su utjehu u grupama podrške, gdje su našli utjehu među drugima koji su se suočavali sa sličnim problemima. Tijekom tih grupnih seansi, Joy je doživjela osjećaj déjà vu jer je prepoznala poznati miris koji je dopirao od njezinog supružnika prije. Kako bi potkrijepili svoje tvrdnje, stručnjaci specijalizirani za Parkinsonovu bolest proveli su niz olfaktornih testova, a sve je Joy bez muke uspjela.
Nedavna znanstvena otkrića rasvijetlila su suptilne promjene na našoj koži za koje se sada vjeruje da su povezane s Parkinsonovom bolešću, objašnjavajući Joyin uporan neobičan miris. Naoružani ovim znanjem, sada posjedujemo sposobnost otkrivanja ove kronične bolesti u ranim fazama. Parkinsonovu bolest (PD), progresivni poremećaj koji zahvaća središnji živčani sustav, prvi je opisao dr. James Parkinson, engleski liječnik, 1817. godine, koji ju je nazvao “drhtajućom paralizom”.
- Otkriće patoloških i biokemijskih promjena koje se odvijaju u mozgu osoba s Parkinsonovom bolešću nije se dogodilo sve do 1960-ih, što je označilo značajnu prekretnicu u razvoju učinkovitog liječenja ovog stanja. Obično se degenerativne transformacije očituju u specifičnoj regiji mozga zvanoj substantia nigra, koja igra ključnu ulogu u proizvodnji dopamina, neurotransmitera vitalnog za preciznu koordinaciju pokreta. Definirajuća karakteristika Parkinsonove bolesti je značajan nedostatak dopamina, što rezultira simptomima koji se obično opažaju kod osoba s dijagnozom PD-a. Kada je riječ o liječenju Parkinsonove bolesti (PB), glavni ciljevi su učinkovito kontrolirati simptome, minimizirati ili izbjeći sve potencijalne dugoročne negativne učinke povezane s liječenjem te usporiti ili zaustaviti napredovanje bolesti.
Nedavna klinička ispitivanja otkrila su da davanje prioriteta liječenju simptoma daje bolje rezultate u usporedbi sa samo fokusiranjem na napredovanje bolesti ili neuroprotekciju. Unatoč tome što je progresivan i neizlječiv neurološki poremećaj, PD se još uvijek može učinkovito liječiti lijekovima, omogućujući pojedincima da održe životni vijek sličan životnom vijeku opće populacije, osobito uz korištenje modernih lijekova.
BONUS TEKST:
VIŠE NA OVU TEMU PROČITAJTE U NASTAVKU…
Neugodni mirisi imaju sposobnost uvelike omesti i uznemiriti naša osjetila, stvarajući neugodno iskustvo. Ti mirisi mogu potjecati iz različitih izvora i često služe kao pokazatelji nečistoća, raspadanja materijala ili bioloških aktivnosti. Istražimo neke ključne aspekte neugodnih mirisa: Postoji nekoliko izvora iz kojih mogu izlaziti neugodni mirisi, poput otpada, pokvarene hrane, plijesni, bakterija, dima, kemikalija, ljudskih ili životinjskih izlučevina te nečistoća iz okoliša. Neugodni mirisi mogu negativno utjecati na okoliš, što dovodi do pada kvalitete zraka. Ovi mirisi mogu uzrokovati nelagodu, iritaciju nosnih prolaza, grla i očiju te mogu izazvati alergije kod osjetljivih osoba. Održavanje čistoće i higijene ključno je za kontrolu neugodnih mirisa.
Važno je redovito čistiti prostore, prati rublje i posteljinu, kao i dosljedno odlagati otpad i smeće na odgovarajući način. Sprječavanje neugodnih mirisa može se postići učinkovitim postupcima gospodarenja otpadom. Ove prakse obuhvaćaju odvajanje otpada, recikliranje i osiguravanje pravilnog odlaganja na odlagalištima ili u postrojenjima za obradu otpada. Sprječavanje stvaranja neugodnih mirisa može se postići učinkovitim upravljanjem razinom vlage u prostoriji. Plijesan i bakterije bujaju u vlažnom okruženju, što dovodi do stvaranja neugodnih mirisa. Stoga je ključno održavati optimalnu razinu vlažnosti kako bi se spriječio rast plijesni i bakterija te na taj način spriječila pojava neugodnih mirisa.
Poboljšanje kvalitete zraka u prostoriji može se postići redovitim prozračivanjem prostora kako bi se uklonili neugodni mirisi i pomladila atmosfera. To se može učinkovito postići korištenjem otvorenog prozora ili klima uređaja opremljenog ventilacijskom funkcijom. Iako mirisni osvježivači zraka, dezodoransi, svijeće i mirisni difuzori mogu pružiti privremeno rješenje prikrivanjem neugodnih mirisa, nisu uvijek učinkoviti u njihovom trajnom uklanjanju. Kako bi se postiglo trajno rješenje, ključno je identificirati i riješiti glavni uzrok neugodnog mirisa. Neugodni mirisi mogu ukazivati na niz problema, ali održavanjem pravilne higijene, upravljanjem otpadom i kontroliranjem okoliša, njima se može učinkovito upravljati ili ih eliminirati.
