U domovima zdravlja i na pedijatrijskim odjelima značajno je porastao broj djece koja se pregledavaju zbog želučanih infekcija, uboda krpelja i virusnih bolesti uzrokovanih virusom BRNU. Ako se ne kontrolira nakon što kiša prestane, NASTAVIĆE KAOS! Najjači alergen je na rubu erupcije, ali još uvijek postoji mala prilika za početak liječenja.

  • U obrazloženju pojašnjava da je BRNU virus odgovoran za bolesti šaka, stopala i usta, te dodatno objašnjava da se radi o enterovirusu koji se prvenstveno nalazi u probavnom traktu. Prema Golubovićevim riječima, bolest koja se obično naziva “bolest prljavih ruku” može se lako prenijeti raznim putevima poput sekreta iz nosa, sline, ranica u ustima, prljavih ruku, a posebno zaraženih igračaka.

Demografska skupina na koju virus najviše utječe obično su djeca u dobi između 2 i 3 godine, osobito ona u predškolskoj dobi. Simptomi BRNU virusa obično se manifestiraju nakon razdoblja inkubacije od 3 do 5 dana, a mogu uključivati: Prema riječima dr. Golubovića, kod oboljelih od ove bolesti mogu se javiti simptomi poput porasta temperature do 38 stupnjeva, povremenih glavobolja i grlobolje. Također je uobičajeno da mala djeca odbijaju obroke u to vrijeme.

  • Osim toga, drugog ili trećeg dana bolesti oboljele osobe, osobito djeca, mogu imati rijetku stolicu. Nadalje, jasan osip nalik mjehurićima može se pojaviti na rukama, stopalima i unutar usta. Dr. Golubović savjetuje da se liječenje ovog stanja usmjeri na ublažavanje simptoma. Bolest obično traje oko 10 dana i općenito prolazi bez ikakvih komplikacija.

Kako se ugrizi krpljama povećavaju, napominje da djeca sve češće dolaze u kliniku s ugrizima krpelja, koji mogu prenijeti bakteriju Borrelia Burgdorferi odgovornu za Lymesku bolest. Dr Golubović savjetuje roditeljima da se odmah jave u dom zdravlja ako uoče krpelja na koži djeteta.

  • Pedijatar će obaviti uklanjanje krpelja, analizirati ga i odrediti potreban tijek liječenja. U predškolskom dispanzeru Doma zdravlja Savski venac svaki lekar obavi oko 50 pregleda, što ukupno iznosi između 200 i 300 pregleda. Među njima oko 50 posto odnosi se na bolesti šaka, stopala i usta, dok se oko 20 posto pripisuje ugrizima krpelja.

BONUS TEKST:

Mogućnost susreta s krpeljima potencijalna je briga kada provodite vrijeme u prirodnom okruženju, osobito u područjima s niskom vegetacijom. Ne samo da njihovi ugrizi mogu smetati, nego krpelji također imaju sposobnost prenijeti infekcije na ljude. Krpelji se razvijaju u uvjetima koje karakteriziraju povoljne temperature i vlažnosti, zbog čega je njihova aktivnost izrazito sezonska.

Vrhunac populacije krpelja može se primijetiti tijekom proljetnih i ranih ljetnih mjeseci, a njihova se prisutnost proteže u ranu jesen, ovisno o prevladavajućim klimatskim i okolišnim čimbenicima. Evo 6 vrijednih savjeta kako se zaštititi od opasnosti krvopija. U kontinentalnom dijelu Hrvatske šumski krpelj (Ixodes ricinus) je najzastupljenija vrsta krpelja odgovorna za prijenos raznih bolesti koje prenose krpelji poput lajmske bolesti (borelioze) koju uzrokuje bakterija Borrelia burgdorferi, kao i virusa krpeljnog meningoencefalitisa. i drugi.

Na hrvatskoj obali pseći krpelj (Rhipicephalus sanguineus) primarni je prijenosnik rikecija, vrste bakterije uzročnika mediteranske pjegave groznice. U Hrvatskoj se među bolestima koje prenose krpelji nalaze lajmska borelioza i krpeljni meningoencefalitis, ali i rjeđe bolesti poput tularemije, mediteranske pjegave groznice, anaplazmoze, babezioze i erlihioze. Ove bolesti prvenstveno se nalaze u endemskim područjima zbog povoljnih uvjeta za razmnožavanje krpelja u njihovom prirodnom staništu.

Krpelji se nalaze na raznim mjestima, kao što su lišće, grane i nisko raslinje visine do jednog metra. Obično se nalaze u šikarama i prizemnom sloju šuma. Krpelji se zaraze hraneći se šumskim životinjama i glodavcima, a ugrizom mogu prenijeti zarazu na ljude ako s njima dođu u kontakt u njihovom prirodnom staništu.

Pojedinci koji se često bave aktivnostima povezanim s prirodom, kao što su šumarstvo, vojna služba, planinarenje, lov, planinarenje, turizam i druge slične aktivnosti, dio su visokorizične kategorije osjetljive na izloženost krpeljima zbog njihove česte prisutnosti u prirodnim krpeljima staništa. Smanjenje rizika od obolijevanja od zaraznih bolesti koje prenose krpelji može se postići provođenjem posebnih mjera zaštite.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here