Kasno otkrivanje demencije značajan je problem jer narušava kvalitetu života bolesnika i njegove obitelji. Demencija, širok pojam koji obuhvaća gubitak pamćenja, kognitivnih funkcija i sposobnosti donošenja odluka, predstavlja veliki društveni i zdravstveni izazov.
Na razvoj demencije mogu utjecati razni čimbenici, što je istaknuto u nedavnoj studiji koju su proveli stručnjaci sa Sveučilišta u Exeteru i Sveučilišta u Maastrichtu. Objavljena u cijenjenom časopisu JAMA Neurology, ova studija naglašava društvenu izolaciju kao istaknuti faktor rizika. Početak demencije koji se javlja prije navršenih 65 godina. Ova studija ima veliki značaj jer ima za cilj otkriti elemente rizika povezane s pojavom demencije prije navršenih 65 godina. Zapanjujući broj od preko 350.000 pojedinaca iz Ujedinjenog Kraljevstva aktivno je sudjelovao u ovom istraživačkom pothvatu. Nalazi ove studije otkrili su ukupno 15 čimbenika koji imaju potencijal utjecati na pojavu demencije prije 65. godine života. Ohrabrujuće je da je utvrđeno da je samo dio tih čimbenika genetski uvjetovan, dok većina može biti promijenjen kroz promjene u izboru načina života.
Postoji ukupno 15 čimbenika rizika koje treba uzeti u obzir. U studiji je ispitano ukupno 39 potencijalnih čimbenika rizika, a pokazalo se da njih 15 ima značajnu ulogu u potencijalnom razvoju demencije prije 65. godine života. Sljedeći popis sastoji se od 15 faktora:
- Stanje društvene izoliranosti
- Obrazovanje na nižoj formalnoj razini
- Pojedinci s nepovoljnim ekonomskim stanjem
- Prisutnost dviju kopija gena za apolipoprotein E (APOE), koji se povezuje s razvojem
- Alzheimerove bolesti, značajna je u odnosu na njen nastanak
- Nedostatak vitamina D u tijelu
- Stanje otežanog sluha
- Prekomjerna konzumacija alkoholnih pića
- Odabir ne konzumiranja alkoholnih pića
- Depresija
- Postoji značajno povećanje razine C-reaktivnog proteina
- Pad fizičke sposobnosti
- Ortostatska hipotenzija, koju karakterizira abnormalno nizak krvni tlak
- Moždani udar
- Dijabetes
- Kardiovaskularne bolesti
Vježbajte : Dr. Arman Fesharaki-Zadeh, poznati psihijatar i neurolog s Medicinskog fakulteta Yale, preporučuje tri preventivne radnje za smanjenje šanse za razvoj demencije prije 65. godine, a prva je redovita tjelesna aktivnost. Prema dr. Fesharaki-Zadeh, svakodnevno redovito vježbanje može uvelike poboljšati neurokognitivnu funkciju. Tjelesna aktivnost ima sposobnost potaknuti rast novih neurona i sinapsi, kao i stvaranje novih krvnih žila, što rezultira primjetnim poboljšanjem našeg općeg raspoloženja.
Mediteranski stil prehrane : Nakon tjelesne aktivnosti, sljedeći ključni aspekt koji treba razmotriti je održavanje hranjivog režima prehrane. Dr. Fesharaki-Zadeh ističe mediteransku prehranu kao uzornu ilustraciju. Dr. Fesharaki-Zadeh ističe mediteransku prehranu koja se usredotočuje na unos zelenog lisnatog povrća, maslinovog ulja, morske ribe i bobičastog voća. Ova dijeta obiluje esencijalnim neuroprotektivnim elementima poput vitamina, omega-3 masnih kiselina i antioksidansa.
Intelektualno angažiranje uma : Kako bismo kognitivne sposobnosti održali na vrhuncu, liječnik preporuča bavljenje kognitivnim i društvenim aktivnostima te održavanje pozitivnog raspoloženja. Dr. Fesharaki-Zadeh predlaže da se kognitivna stimulacija može postići kroz aktivnosti kao što su učenje novog jezika, uživljavanje u glazbu ili sudjelovanje u satu plesa. Angažiranje mentalnih sposobnosti u bilo kojem obliku može pridonijeti očuvanju cjelokupnog zdravlja. S druge strane, stimulacija raspoloženja uključuje upravljanje stresom i promicanje opuštanja kroz tehnike poput joge, šetnje prirodom i provođenja vremena s prijateljima. Pravi rast i ispunjenje pojedinca može se postići samo kroz pozitivne interakcije s drugima. Dr. Fesharaki-Zadeh savjetuje nam da aktivno težimo optimalnim vezama s drugima kroz zanimljive razgovore i izravne, osobne interakcije.
Stručnjaci su primijetili da, iako trenutačno ne postoji poznati lijek za demenciju, poduzimanje mjera opreza za izbjegavanje gore navedenih čimbenika rizika može u najmanju ruku usporiti i odgoditi pojavu demencije do kasnijih faza života. Svjetska zdravstvena organizacija izvješćuje da oko 50 milijuna ljudi diljem svijeta boluje od demencije, a predviđanja pokazuju da će ta brojka porasti na 152 milijuna do 2050. godine.
