Kako javlja RTS, populacija alohtonih komaraca u Europi je u porastu zbog obilnih padalina, što povećava i rizik od zaraze bolestima koje prenose ti insekti. Najviše zabrinjava pojava groznice Zapadnog Nila u Srbiji, koja je na našim prostorima prvi put otkrivena 2012. godine. Valja napomenuti da je 80 posto slučajeva asimptomatsko, dok oko 19 posto zaraženih ima simptome slične gripi. obično traju nekoliko dana. Manje od jedan posto pacijenata pokazuje teže simptome u rasponu od meningitisa i encefalitisa do paralize.
Prema riječima Verice Jovanović, ravnateljice Instituta za javno zdravlje “Dr Milan Jovanović Batut”, prvi znaci infekcije obično se jave u roku od tri do četrnaest dana nakon uboda komarca koji nosi virus. Ubodi komaraca najčešći su izvor zaraze ljudi. Primarni izvor zaraze su ptice, a ljudi se zaraze virusom kada ih ugrize komarac koji se prethodno hranio zaraženom pticom. Iako je neuobičajen, virus se također može prenijeti transfuzijom krvi, transplantacijom tkiva i organa te s majke na dijete tijekom trudnoće i dojenja. Važno je napomenuti da se virus Zapadnog Nila ne prenosi kontaktom s osobe na osobu. Simptomi bolesti obično se manifestiraju u rasponu od tri do 14 dana nakon uboda zaraženog komarca.
Otprilike 80% osoba koje dobiju groznicu Zapadnog Nila ne pokazuju nikakve simptome. Nasuprot tome, oko 20% zaraženih ima blagu kliničku sliku koju karakteriziraju vrućica, glavobolja, mučnina i povraćanje. U nekim slučajevima ovi simptomi mogu biti popraćeni oticanjem limfnih čvorova ili pojavom osipa na prsima, leđima ili trbuhu. Obično se ti simptomi povuku unutar nekoliko dana, iako je bilo slučajeva da je bolest trajala nekoliko tjedana. Od svakih 150 zaraženih osoba, jedan će bolesnik razviti tešku kliničku sliku poznatu kao neuroinvazivni oblik bolesti.
