Danas pišemo o omiljenom napitku većine ljudi na svijetu i o tome kako on utiče na naš organizam. Pogađate radi se o kafi. Već neko vrijeme, gojaznost je ostala istaknuti globalni zdravstveni problem. Prekomjerna težina predstavlja značajan pritisak na sve tjelesne funkcije. Ometa pokretljivost, izaziva otežano disanje tokom penjanja stepenicama, remeti obrasce spavanja, podiže krvni pritisak i nivo holesterola i često doprinosi nastanku dijabetesa tipa 2.
Zbog ovako ubrzanog tempa života, ljudi rijetko kada vode računa o svom zdravlju na adekvatan način. Jako je bitno na koji način unosite koje namirnice, te koliko vremena posvetite fizičkoj aktivnosti.
Osim pukog povećanja tjelesne težine, gojaznost ima dalekosežne štetne posljedice koje se protežu na razne bolesti, pa čak i na skraćeni životni vijek. Opsežna istraživanja su identificirala zapanjujućih 60 bolesti koje su povezane s gojaznošću, naglašavajući kritičnu važnost i prevencije gojaznosti kroz zdrav način života i brzog liječenja ako je već prisutna.
Obilježena prekomjernom tjelesnom masnoćom, gojaznost može doprinijeti razvoju kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2, opstruktivne apneje u snu, različitih vrsta raka, osteoartritisa i astme. Štaviše, ove posljedice gojaznosti mogu značajno utjecati na seksualno zdravlje, ometati začeće i plodnost i često rezultirati problemima s probavom.
Prisustvo viška masti može imati štetne efekte na više aspekata života, često dovodeći do osjećaja depresije, srama i smanjene vitalnosti u svim domenima. Dr Ana Gifing se dugi niz godina posvetila prevenciji gojaznosti i metaboličkih poremećaja. Danas vam predstavljamo njene neprocenjive savete za mršavljenje.
Uvaženi medicinski profesionalac, dr Ana Gifing, stekla je veliko poštovanje za svoj visoko cenjeni program ishrane, koji je sakupio brojne i odane sledbenike. U zadivljujućoj epizodi podcasta Ivana Kosoroga, dr Gifing se bavio fascinantnim temama ishrane, opšteg blagostanja i opasnosti od uskraćivanja opstanka. Tokom njihovog razgovora, ona je stručno razotkrila brojne preovlađujuće zablude o zdravoj ishrani.
U našim obrazovnim ustanovama učili su nas da je neophodno unositi najmanje 2,5 litara vode svaki dan. Međutim, važno je priznati da je ovo uvjerenje pogrešna ideja koja opstaje u medicinskoj zajednici. Ova zabluda nastala je još 1945. godine kada je američka vlada izdala uredbu u kojoj se navodi preporučeni unos tečnosti za vojnike na osnovu njihove potrošnje hrane. Ipak, imperativ je prepoznati čistu apsurdnost ove ideje.
Uprkos činjenici da su ga vodeći stručnjaci diskreditovali prije deset godina, o ovoj temi se i dalje raspravlja. Općenito je prihvaćeno da prekomjeran unos vode zapravo može biti štetan za nečije zdravlje. Ne preporučuje se značajno opterećenje bubrega, konzumiranje prevelike količine tečnosti, kao što je 4 litre za žene i oko 3,5 litre za muškarce.
Unos tečnosti može se postići konzumiranjem napitaka poput kafe, čaja, supe, vina ili piva. Međutim, nelogično je namjerno konzumirati dodatnu vodu samo da bi se ispunila preporuka ljekara.
- Za osvježavajući i okrepljujući početak dana, razmislite o čaši ledenog čaja natopljenog oštrom koricom limuna. Alternativno, možete se odlučiti za čašu vode, bilo ohlađene ili na sobnoj temperaturi, sa slatkim stiskom limuna. Ključno je izbjegavati konzumaciju kafe kao prvog napitka u danu. Umjesto toga, rezervišite kafu za poslije doručka, nikad prije.
Iako je postala uobičajena praksa da se dan započne sa šoljicom kafe, intrigantno je primetiti da ova tradicija zapravo ne uključuje konzumaciju omiljenog napitka sa kofeinom. Da biste efikasno skinuli višak kilograma, preporučuje se da uključite kafu u svoju rutinu obroka, počevši od doručka nakon čega sledi šolja kafe koja se kuva na pari. To je prvenstveno zbog činjenice da kafa posjeduje izuzetno visok inzulinski indeks.
Kada pijemo kafu između obroka, sposobnost našeg tijela da reguliše inzulin tokom dana je ugrožena, što proces sagorevanja masti čini izazovnijim. Ako odlučimo da preskočimo doručak, na kakve bismo posledice mogli naići? Kada odlučimo da se odreknemo doručka, uskraćujemo svom telu vitalnu energiju koja mu je potrebna tokom kritičnog perioda.
Oni koji su u odličnoj fizičkoj formi i imaju pravilan metabolizam, mogu bez problema konzumirati jutarnje obroke i jedan kasnije u toku dana. Međutim, preskakanje doručka može dovesti do nepotrebnog stresa na tijelo i aktivirati mehanizme za skladištenje masti.
