Nakon konzumiranja obroka, otežano disanje može se pripisati nizu zdravstvenih problema. Osjećaj otežanog disanja, poznat i kao dispneja, često je popraćen osjećajem stezanja u prsima ili osjećajem gušenja, što u ekstremnim slučajevima može biti nevjerojatno opasno.

  • Kratkoća daha nakon jela može se pripisati različitim čimbenicima, poput astme, kronične opstruktivne plućne bolesti, probavnih problema, alergija na hranu ili jednostavno prebrzog konzumiranja obroka. Uzimajući u obzir kompliciran put kojim zrak dolazi do alveola, ne čudi da postoje brojni potencijalni okidači za ovo stanje, što ga čini uobičajenom pojavom.

Alergija

Početak anafilaksije, potencijalno po život opasne alergijske reakcije, može se dogoditi iznenada i bez upozorenja. Ako se odmah ne riješi, oslobađanje histamina može dovesti do suženja srčanih krvnih žila, što rezultira prekidom krvotoka, infarktom miokarda, nepravilnim otkucajima srca ili srčanim zastojem.

Anafilaksija zahvaća cijelo tijelo i karakterizirana je teškim alergijskim simptomima. Jedan od početnih pokazatelja ovog kritičnog stanja je otežano disanje, koje se obično javlja unutar nekoliko minuta ili sati nakon konzumiranja alergene hrane. Uobičajeni alergeni uključuju mlijeko, jaja, ribu, školjke, razne orašaste plodove (kao što su bademi i orasi), kikiriki, pšenicu, soju i sezam.

Uz nedostatak daha, anafilaksija se može manifestirati simptomima kao što su promuklost, mučnina, povraćanje, oticanje lica i grla, bolovi u želucu, proljev, nesvjestica, vrtoglavica i ubrzan rad srca. U slučaju da se ovo stanje pojavi, neophodno je hitno potražiti hitnu liječničku pomoć. Davanje doze epinefrina (adrenalina) sužava krvne žile, štiti od opasnog pada krvnog tlaka, smanjuje upalu gornjih dišnih putova i uspostavlja pravilno disanje. Prepoznavanje i izbjegavanje alergena iz hrane ključno je za prevenciju.

Žgaravica

Refluks kiseline, stanje karakterizirano povratom želučane kiseline u jednjak, može dovesti do toga da osobe koje pate od žgaravice osjećaju nedostatak zraka nakon obroka. Neugodan osjećaj pečenja u prsima može se pojačati prisutnošću nedostatka zraka. Česti slučajevi refluksa kiseline karakteriziraju kronično stanje poznato kao gastroezofagealna refluksna bolest (GERB).

Osobe koje pate od GERB-a imaju osjećaj začepljenosti grla, poteškoće s disanjem, kašalj, promuklost, pa čak i štucanje. Za one koji pate od žgaravice ili GERB-a imperativ je da prioritet daju održavanju zdrave tjelesne težine, suzdrže se od alkohola i cigareta te se klone masne i pretjerano začinjene hrane. Kronična opstruktivna plućna bolest, koja se obično naziva KOPB, je respiratorno stanje.

Sužavanje dišnih putova, kao posljedica stvaranja sekreta, upale sluznice i bronhijalnih grčeva, karakteriziraju razvoj kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB). Početni simptomi ovog stanja, uključujući poteškoće s disanjem, hripanje i kašalj, mogu početi kao blagi, ali na kraju napreduju u ozbiljnije i posljedične manifestacije.KOPB je bolest pluća koja se s vremenom stalno pogoršava i ne može se poništiti.

Glavni uzročnici nastanka KOPB-a su pušenje i izloženost pasivnom pušenju. Bolesnici s KOPB-om često imaju poteškoće s disanjem nakon jela. To se često pripisuje utjecaju velikih obroka na područje između prsa i želuca, što može vršiti pritisak na pluća i ograničiti kretanje dijafragme. Osim toga, probava značajnih količina hrane zahtijeva dodatnu energiju, što dovodi do povećanog umora. Kako bi se ublažili ovi simptomi, preporuča se da pacijenti uzimaju manje, češće obroke i ograniče unos soli kako bi spriječili zadržavanje tekućine i poteškoće s disanjem.

Astma

Astma, koju karakteriziraju simptomi nedostatka zraka, kongestije pluća i piskanja, u biti je upalno stanje. Ova kronična bolest dovodi do suženja dišnih prolaza i prekomjerne proizvodnje sluzi u plućima. Napadaji astme češće se javljaju ujutro ili navečer, kada je fizički napor obično jači.

Osobe s alergijama na hranu mogu imati poteškoće s disanjem nakon što pojedu određenu hranu. Pojavu simptoma astme mogu potaknuti različiti čimbenici kao što su grinje, dlaka kućnih ljubimaca, plijesan, pelud i zagađeni zrak. Emocionalni stres i respiratorne infekcije također mogu poslužiti kao katalizatori za epizode astme. Stanje poznato kao želučana kila javlja se kada postoji izbočenje želuca kroz dijafragmu.

Hiatus hernija, također poznata kao želučana kila, nastaje kada dio želuca strši u prsni koš kroz otvor jednjaka u dijafragmi. Smještena između prsa i želuca, dijafragma igra vitalnu ulogu u disanju. Simptomi hiatus hernije uključuju bol u prsima, žgaravicu, kašalj i otežano disanje. Medicinski stručnjaci upozoravaju da hijatusnu herniju mogu uzrokovati različiti čimbenici, poput starije dobi, prekomjerne težine i pušenja. U kojem se trenutku smatra nužnim potražiti liječničku pomoć?

Otežano disanje, bez obzira na uzrok, uvijek treba smatrati potencijalno ozbiljnim medicinskim problemom. Nakon konzumiranja obroka, mogu postojati različita temeljna zdravstvena stanja koja doprinose ovom respiratornom problemu. Za osobe s kroničnim bolestima ključno je da se marljivo pridržavaju prikladnih metoda liječenja kako bi učinkovito upravljali svojim stanjem i smanjili sve neugodne simptome.

Ako se poteškoće s disanjem ponavljaju i naglo jave, nužno je obratiti se medicinskom stručnjaku. Ako poteškoće s disanjem potraju dulje od nekoliko minuta i pogoršaju se, ako dođe do povećanja brzine disanja (preko 40 udisaja u minuti) ili ako već postoji neko kardiovaskularno stanje ili alergija, ključno je odmah potražiti liječničku pomoć .

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here