Obitelj Melis živi u gradu Perdasdefogu, smještenom na prekrasnom otoku Sardiniji. Ovaj izvanredni grad nosi zaista izvanrednu titulu, službeno ga je potvrdila Guinnessova knjiga rekorda za najveću gustoću stogodišnjaka, pojedinaca koji su dosegli impresivnu prekretnicu od sto godina ili više. Pietro Mereu, redatelj koji stoji iza dokumentarca usredotočenog na zajednicu stogodišnjaka, identificirao je zajedničku osobinu među ovim izvanrednim pojedincima.
Njihova dugovječnost može se pripisati marljivom radu koji je trajao cijeli život, zajedno s fokusom na održavanje zdrave prehrane i smanjenje stresa. Mereu naglašava činjenicu da su se ti stogodišnjaci, umjesto da podlegnu silnom pritisku tehnologije, odlučili uskladiti s organskom kadencom postojanja. Poznata kao najstarija obitelj poznata čovječanstvu, obitelj Melis zaslužila je cijenjeno priznanje dugovječnosti. U doista izvanrednom postignuću, srušili su rekord za obitelj s najvećom kumulativnom starošću još 2012.
Devetero braće i sestara zajedno imaju nevjerojatnih 861 godina postojanja, s tim da je najstariji član dosegao nevjerojatnih 109 godina. Dan Buettner, nepokolebljivi istraživač, novinar i producent koji se fokusira na proučavanje zajednica koje se nazivaju Plave zone, posvetio je puno vremena otkrivanju svakodnevne prehrambene prakse ove izuzetne obitelji. Fascinantno je primijetiti da svaki pojedinac sudjeluje u redovnom dnevnom obroku. Ovo posebno jelo, koje je odobrila dijetetičarka Samantha Keseti, sadrži ukusnu juhu minestrone obogaćenu kombinacijom triju vrsta graha (garbanzo, pinto i bijeli grah), upotpunjenu kruhom od kiselog tijesta i porcijom crnog vina.
Ova jedinstvena kulinarska praksa ključna je karakteristika plavih zona jer se primarno vrti oko konzumacije cjelovite biljne hrane. Prema stručnjacima za prehranu, pojedinci koji teže dugovječnosti i optimalnom blagostanju trebaju težiti uključivanju pola šalice do šalice graha u svoju dnevnu prehranu. Nadalje, uključivanje obilja povrća u juhu daje dodatnu okrepu za promicanje dugog i robusnog postojanja.
Prema stručnjacima za prehranu, kruh od kiselog tijesta koji prolazi kroz prirodni proces fermentacije ne izaziva porast razine glukoze kao bijeli kruh. Ovo posebno svojstvo kruha s kiselim tijestom pokazalo se korisnim u održavanju stabilne i poboljšane razine šećera u krvi. Ključno je izbjegavati povišene razine šećera u krvi jer one mogu progresivno povećati vjerojatnost razvoja inzulinske rezistencije i dijabetesa tipa 2.
