Nenad Jezdić se niz godina pozicinira kao renomirani glumac koji svojim raznolikim ulogama osvaja publiku i sve veću popularnost. Dok su njegova profesionalna postignuća naširoko priznata, njegov osobni život ostaje obavijen velom tajne. To je djelomično zbog njegovih rijetkih intervjua i namjernog odabira riječi u javnom okruženju. Osim toga, svjesno se kloni platformi društvenih medija, odbacujući ih kao područje izmišljotina.

Dvadeset i pet godina Nenad i njegova supruga Sara uživaju u blaženoj zajednici, blagoslovljeni trima kćerima i sinom. Njihovo vjenčanje održano je 1996. godine u manastiru Visoki Dečani na Kosovu i Metohiji, u krugu Nenadovih najmilijih i kolega. Iako rijetko dijele zajedničke fotografije u javnosti, Nenad otvoreno ističe da brak ima golemu važnost u njegovom životu.

Tema Nenadova braka bila je tema o kojoj je jednom prilikom otvoreno razgovarao sa medijima, pridajući veliku važnost svojoj nepokolebljivoj predanosti ispunjavanju zavjeta koji je dao na dan vjenčanja – zavjeta neokaljanog bilo kakvom sumnjom i oklijevanjem. To služi kao dokaz njegova dubokog poštovanja prema svetosti braka i njegove nepokolebljive odanosti obitelji.

Unatoč neobećavajućem početku bračnog života, Nenad i njihova partnerica ustrajali su s nepokolebljivom vjerom u svoju ljubav i potencijal za svjetliju budućnost. U tim ranim danima morali su se zadovoljiti samo jednim tanjurom i jednom vilicom, ali njihova nepokolebljiva vjera jedno u drugo tjerala ih je naprijed. Kroz njihovu zajedničku odlučnost i duboku privrženost, pobijedili su teškoće i stvorili sretan i ispunjen brak.

Nenad Jezdić ističe kako se njegova supruga Sara drži povučeno i izbjegava javne nastupe, što odražava njezinu želju za privatnošću. Njihov odnos, izgrađen na ljubavi i uzajamnom poštovanju, vrti se oko Sare, koja je srž njihovog bračnog života. Nenadova posvećenost obitelji i vrijednost koju pridaje osobnim vezama vidljivi su u priči o njegovom braku, čak i usred njegove uspješne karijere i općeg priznanja.

DODATNI SADRŽAJ: ZDRAVLJE

Kada su jaja u pitanju, kao i svaka druga hrana, postoje i pozitivni i negativni aspekti koje treba uzeti u obzir. Općenito, jaja su hranjiv i vrijedan izvor hrane. Ključ je u umjerenosti i pravilnoj pripremi. Ključno je imati na umu preporuke vezane uz konzumaciju jaja i njihov učinak na naše zdravlje.

Brojne zdravstvene prednosti povezane s konzumacijom jaja široko su poznate.

Žumanjci posjeduju obilje esencijalnih nutrijenata, uključujući selen, jod, fosfor i vitamine B2, B5, B12 i D. Oni također pružaju visokokvalitetne proteine ​​koje tijelo u potpunosti iskorištava i sadrže određene nezasićene masne kiseline. Naime, žumanjci su izvrstan izvor kolina, aminokiseline ključne za stvaranje folne kiseline (vitamin B) i sastavne komponente staničnih membrana. Kolin je posebno koncentriran u mozgu, igrajući vitalnu ulogu u razvoju fetalnog mozga trudnica. Osim toga, pomaže u proizvodnji acetilkolina, neurotransmitera odgovornog za prijenos poruka između živčanih stanica. Štoviše, kolin pokazuje protuupalna svojstva i pomaže u pretvaranju štetne aminokiseline homocisteina u druge korisne tvari, čime se smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Lutein i drugi karotenoidi koji se nalaze u žumanjku imaju sposobnost zaštite od očnih bolesti kao što su makularna degeneracija i katarakta.

Potencijalni rizici za zdravlje povezani s konzumacijom jaja su značajni.

Jaja, unatoč tome što su hrana bogata kolesterolom (1 jaje težine 50 g sadrži 230 mg kolesterola), općenito nemaju značajan utjecaj na razinu kolesterola u krvi kod većine pojedinaca, čak i ako se konzumiraju u umjerenim količinama (npr. prosječni dnevni unos do 1 jajeta). Opsežna istraživanja su pokazala da zasićene masti i transmasne kiseline, koje se obično nalaze u prženoj hrani, imaju značajno veći utjecaj na serumski kolesterol.
Salmonela ima potencijal postojati unutar jaja, ostajući neotkrivena kroz osjetilne atribute kao što su izgled, boja, miris ili okus. Primarni uzrok epidemija u Hrvatskoj proizlazi iz konzumacije sirovih ili nedovoljno kuhanih jaja, koja se obično nalaze u kolačima. Za učinkovito uklanjanje bakterija, jaja se moraju kuhati najmanje 10 minuta, što rezultira tvrdo kuhanim jajima. Kajgana je također sigurna opcija.

Međutim, postoji određena razina rizika povezana s konzumacijom meko kuhanih jaja i sirovih jaja, zbog čega se savjetuje suzdržati se od konzumacije sirovih jaja ili njihovog uključivanja u nekuhane kolače. U slučaju da ljuska kuhanog jajeta nakon čišćenja ima neugodan miris, preporučljivo je baciti jaje. Međutim, ako se oko žumanjka pojavi zelenkasta nijansa, nema razloga za zabrinutost jer to jednostavno ukazuje da je jaje bilo predugo kuhano, što dovodi do kemijske reakcije između sumpora i željeza prisutnih u žumanjku.

Vrijedno je napomenuti da se ova pojava također može dogoditi kada se jaja kuhaju u vodi koja sadrži visoku razinu željeza, kao što je to slučaj u regijama gdje se voda čini mutnom.
Prisutnost glikoproteina avidina u sirovom jajetu otežava apsorpciju vitamina B – biotina u crijevima tako što se veže za njega. Proteini jaja, koji su priznati alergeni, mogu uzrokovati alergije kod određenih osoba. Za bolesnike sa žučnim kamencima važno je izbjegavati konzumaciju jaja.