Ispijanje kafe u jutarnjim časovima je povezano sa mnogim zdravstvenim prednostima, od smanjenja rizika od bolesti jetre do poboljšanja kognitivnog zdravlja. Međutim, mnogi se pitaju kako kafa na prazan stomak utiče na organizam. Dok neki smatraju da je dobro popiti šoljicu kafe ujutru, drugi upozoravaju da to može izazvati određene probleme u organizmu.
Važno je napomenuti da ispijanje kafe ne bi trebalo da zamijeni doručak. Čak i ako pijete kafu na prazan stomak, važno je da obavezno pojedete nešto uz to. Prvi obrok u danu je ključan za dobijanje energije, održavanje balansa šećera u krvi i ostvarivanje mnogih drugih funkcija u organizmu.
Kada je u pitanju stres, možda ćete primijetiti da brže apsorbujete kofein ako pijete kafu na prazan stomak. Konzumiranje kafe uz hranu ili kalorične napitke usporava apsorpciju kofeina jer se proces pražnjenja želuca usporava nakon unosa hranljivih materija poput proteina i masti. Ako popijete kafu na prazan stomak, kofein će se vjerovatno apsorbovati brže, što može izazvati nervozu, nemir i trepet.
Takođe, ispijanje kafe na prazan stomak može povećati lučenje želudačne kiseline i izazvati gorušicu.Što se tiče hormona, neka istraživanja sugerišu da kafa može negativno uticati na nivoe hormona, posebno kortizol – hormon stresa. Međutim, ovo područje još uvijek zahtijeva dodatna istraživanja.Kofein može izazvati dijareju kod osjetljivih osoba, jer djeluje na glatke mišiće crijeva. Takođe može smanjiti apetit i povećati nivo stresa i kiseline u želucu.
Iako neki ljudi doživljavaju navedene probleme sa kofeinom, drugi smatraju da im ispijanje kafe na prazan stomak daje energiju i potiče zdravo pražnjenje crijeva. Ako primijetite da vam kafa na prazan stomak izaziva neugodne simptome, razmislite o tome da je pijete uz obrok koji sadrži proteine, smanjite količinu kafe ili se prebacite na kafu bez kofeina.
BONUS TEKST:
U NASTAVKU NEŠTO VIŠE O ZDRAVLJU…
Zdravlje je dragocjeni kapital svakog pojedinca, osnova punog i zadovoljnog života. Odnosi se na stanje tijela, uma i duha koje omogućava optimalno funkcionisanje i blagostanje. Njegovo očuvanje zahtijeva holistički pristup koji uključuje fizičku aktivnost, pravilnu ishranu, mentalnu ravnotežu, društvenu interakciju i emocionalnu stabilnost.Fizičko zdravlje obuhvata održavanje optimalne tjelesne forme, jačanje imunološkog sistema, prevenciju bolesti i povreda te brigu o vitalnim organima kao što su srce, pluća, jetra i bubrezi. Redovna tjelesna aktivnost, uravnotežena ishrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i proteinskim izvorima, te izbjegavanje štetnih navika poput pušenja i prekomjerne konzumacije alkohola ključni su faktori u očuvanju fizičkog zdravlja.
Mentalno zdravlje podrazumijeva emocionalnu stabilnost, sposobnost suočavanja sa stresom, pozitivno samopoimanje i izgradnju otpornosti na izazove života. Održavanje mentalnog zdravlja može uključivati aktivnosti poput meditacije, relaksacije, razgovora s bliskim osobama ili stručnjacima, te prakticiranja hobija i aktivnosti koje donose radost i ispunjenje.Društveni aspekt zdravlja odnosi se na interakciju s drugim ljudima, izgradnju socijalnih veza, podršku iz zajednice i osjećaj pripadnosti. Održavanje zdravih međuljudskih odnosa, aktivno učešće u društvenim aktivnostima i podrška prijatelja i porodice igraju ključnu ulogu u očuvanju ovog segmenta zdravlja.
Naposljetku, duhovno zdravlje povezano je s pronalaženjem smisla i svrhe u životu, osjećajem povezanosti s univerzumom ili višom silom, te razvojem unutarnjeg mira i harmonije. Osobe koje njeguju duhovnu dimenziju svog bića često se osjećaju uravnoteženije i otpornije na izazove života.U cjelini, održavanje zdravlja zahtijeva sveobuhvatan pristup koji uključuje brigu o tijelu, umu, duhu i društvenim odnosima. Svaka osoba ima odgovornost prema sebi da njeguje ove aspekte svog života kako bi ostvarila puni potencijal i živjela srećan i ispunjen život.
