Pridavanje posebne pozornosti održavanju zdrave prehrane od iznimne je važnosti. Kada se govori o srpskoj kulinarskoj tradiciji, uobičajeno je spomenuti omiljena domaća jela poput sarme, graha i podvarka, kao i popularnu upotrebu ajvara kao začina. Osim toga, tu je i širok izbor pekarskih proizvoda poput bureka, kiflica, slatkih pita i tradicionalnih jela kao što su tulumba, baklava i štrudla.
Ove preslatke poslastice duboko su se ukorijenile u srpsku kulturu iu njima uživa gotovo svaki pojedinac. Međutim, ključno je priznati da nije sva hrana korisna za naše zdravlje, osobito tijekom blagdanske sezone kada potrošnja raste. U želji da istražimo prehrambene navike pojedinaca u Srbiji i prepoznamo namirnice koje predstavljaju rizik po njihovo zdravlje, vodili smo poučan razgovor s Jovanom Živić, certificiranom nutricionisticom. Kako piše Blic žena, Jovana je izdvojila namirnice koje posebno štete zdravlju Srba. Jedna uobičajena pogreška koja se ističe je zanemarivanje doručka, što proizlazi iz nedostatka vremena i točnosti, što dovodi do problema od samog početka dana.
Osobno vjerujem da bi jednostavniji i korisniji pristup bio pripremati kajganu ili slična jela u ranim satima ili čak večer prije, umjesto da se odlučite za peciva koja su krcata štetnim transmasnoćama. Iz moje perspektive, potonja opcija je jedan od najnepovoljnijih izbora. Osim toga, važno je voditi računa o štetnim učincima koje štetne transmasti mogu imati na tijelo. Proizvodi poput majoneze ili margarina, kao i prerađena hrana koja je prošla rafinaciju i toplinsku obradu, često su prepuni aditiva i emulgatora koji mogu biti štetni. Ključno je izbjegavati uživanje u slatkišima koji su bogati šećerom i mastima, jer mogu negativno utjecati na inzulinsku rezistenciju, čak i za one koji su dobrog zdravlja. Ove slatke poslastice daju prazne kalorije kojima nedostaju bitne hranjive tvari potrebne za pravilnu tjelesnu funkciju.
Za održavanje optimalnog tjelesnog zdravlja, bitno je konzumirati makronutrijente, vitamine i minerale, a ne oslanjati se na visoko prerađenu, unaprijed zapakiranu robu. U Srbiji se preferiraju sokovi koji možda ne zadovoljavaju najviše standarde kvalitete. Jovana smatra da su upravo gazirani sokovi među najnezdravijim namirnicama koje se najčešće konzumiraju u Srbiji. Unatoč tome što neki proizvodi tvrde da su izrađeni isključivo od 100% voća, oni često sadrže visoke razine fruktoze. Treba biti oprezan pri konzumiranju gaziranih sokova zbog visokog sadržaja šećera i aditiva. Jedna čaša sode obično sadrži oko 30 grama šećera, što odgovara jednoj žlici šećera po čaši.
Uživanje u ovim sokovima može lako dovesti do nenamjernog preopterećenja kalorijama, čineći ih štetnima za nečiju prehranu. Međutim, slavenska kultura snažno je povezana sa sokovima, koji će nedvojbeno i dalje biti dio naših života. Iako je općepoznato da je ključ ukusne sarme precizan raspored i temeljito kuhanje sastojaka, vrijedi razmisliti čini li ovaj pedantni postupak doista razliku. Održavanje uravnoteženog životnog stila presudno je za dobro zdravlje, i iako jedna gazirana pića možda neće izazvati zabrinutost, sljedeća će sigurno poremetiti ravnotežu. Kako bismo promovirali zdraviji način života, naš nutricionist predlaže traženje alternativa gaziranim pićima. Na primjer, odlučiti se za svježe mješavine s većim udjelom limuna i manje crvenog voća, koje obično ima više fruktoze, bio bi mudriji izbor, koji bi neminovno bio i zdraviji za naš organizam.
