Spasovdan, jedan od 12 najznačajnijih praznika u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, njeni vjernici slave sutra. Značaj Spasovdana, jednog od 12 najvažnijih praznika, leži u stoljećima starom običaju i događajima koji su se zbili na ovaj dan, što ga čini danom od najveće važnosti i treba ga promatrati s oprezom.
- U skladu s kršćanskim naukom, Gospodinovo uskrsnuće služi kao svjedočanstvo njegove pobjede nad smrću. Nakon što je prošlo 40 dana od njegova uskrsnuća, njegovi su se učenici okupili oko stola. Toga dana Krist im se još jednom objavio i rekao sljedeće riječi: Novi zavjet proglašava imperativ putovanja diljem svijeta i naviještanja Evanđelja svim živim bićima. Oni koji imaju vjere i prime krštenje postići će spasenje, dok će se oni koji ne vjeruju suočiti s osudom.
Od davnina su se održali brojni običaji i obredi vezani uz Spasovdan. Ova posebna prigoda bila je važna i za poljoprivrednike i za stočare. Božanstvo poznato kao Spas odigralo je ključnu ulogu u očuvanju i pružanju spasenja, potičući ljude da traže njegovu božansku intervenciju kroz molitvu. „Božanski Otkupitelju, molimo te da spasiš naše duhove! Dan poznat kao Spasovdan obilježio je veliku proslavu najznačajnijeg četvrtka u godini.
- Prema drevnim vjerovanjima, moćni Perun, bog groma, bacao bi gromove i padao tuču na usjeve. No, u pomoć bi priskočio božanstvo Spas, vitlajući klasjem u ruci kako bi zaštitio usjeve od razorne tuče. Proslava Spasovdana obuhvata i obilježavanje krsne slave. Tradicionalno se na dan Uskrsa u čast sveca prinosi žrtveno janje. Osim toga, redovito se priprema jelo Cicvara.
Pastiri marljivo oblikuju raspela od ljeskovih grana, au zoru ih pažljivo postavljaju na krovove kuća, gospodarskih zgrada, torova i oranica okićenih usjevima. Uoči Uskrsa postoji tradicija suzdržavanja od pijenja mlijeka od početka godine. Na Uskrs je običaj da se muškarci suzdrže od brijanja, žene da se ne peru, a djeca da se ne kupaju.
- Osim toga, vjeruje se da budnost tijekom cijelog dana na Uskrs sprječava da zadrijemate tijekom ostatka godine. Spasovdan, vjerska svetkovina, podrazumijevala je prisustvovanje crkvenoj službi posvećenoj ovom događaju. Po završetku bogoslužja domaćini su svoje posjetitelje ispratili kućama gdje ih je dočekao bogat ručak.
BONUS TEKST:
U zoru, u svetoj prigodi poznatoj kao Spasovdan, križari kreću na hodočašće svetim mjestima – štovanim stablima, često velebnim hrastovima ili plodnim stablima, pretežno divljim kruškama. Praćeni barjacima i simbolom križa, bhakte se okupljaju ispod štovanog stabla, kite ga živopisnim vijencima cvijeća i daju darove cijenjenim članovima svećenstva. Svrha ovih festivala je promicanje napretka usjeva, osiguravanje padalina i postizanje obilne žetve.
Sudionici s križevima tvore kružnu procesiju oko natpisa uz molitvu i pjesmu. U međuvremenu, svećenik obavlja obredne dužnosti, koje su tradicionalno uključivale postavljanje natpisa u iskrivljeno drvo kako bi selo zaštitilo od štetočina. Sveto drveće ima u raznim krajevima, a posebno u Šumadiji i Vasojevićima. Ovi cijenjeni hrastovi smatraju se svetima i smatra se grešnim čak i staviti ruku na njih, a kamoli sudjelovati u činu njihove sječe.
Prema zapisima, postoji pisani zapis o vlasniku kuće iz okoline Topole, koji je, dok je pokušavao da isiječe balvan za vrata na svojoj njivi, iznenada pogođen gromom u dvorištu gdje je klada bila postavljena. Ovaj nesretni događaj dogodio se upravo tijekom svadbe njegova sina, zbog čega su se svatovi u neredu razišli. Kako bi se spriječila pojava udara groma i ono što se u leskovačkom kraju naziva “nesrećom”, običaj je da se na Spasovdan preduzmu određene mjere opreza.
Jedna takva tradicija uključuje postavljanje križeva od ljeske, koji simboliziraju raspeće žetve, na raznim mjestima kao što su polja, ograde, torovi, košnice i vrtovi. Ova praksa je posebno raširena na Spasovdan, iako se obilježava i na Jurjevo ako nije prethodno učinjeno. Svrha ovih rituala je zaštita od pustošenja uzrokovanog kukcima i zaštita poljoprivrednih uroda.
Iz svih kutova vidljiv križ nastao je umetanjem kraćeg štapa u lijeskov štap koji je bio probušen i zarezan na vrhu, u visini prsa. U pojedinim krajevima postojao je običaj da se vilica od osušenog svinjskog vrata čuva i konzumira na Spasovdan, s vjerovanjem da će budućim prascima biti sladak ukus, uživajući u svemu što na planini pase i odmara se od korita. U pčelinjaku se oglodane čeljusne kosti ne dijele, već vise zajedno sa svim zubima, dajući hranu za napredne pčelinje zajednice.
