Danas ćemo se fokusirati na najosjetljiviji segment društva – starije osobe, odnosno penzionere. Ljudi koji su proveči tri ili četiri decenije radeći danas žive na rubu. Ova grupa se suočava sa najnižim prihodima, koji se brzo iscrpljuju raznim finansijskim obavezama i medicinskim troškovima, ostavljajući im oskudan iznos za preživljavanje. Svakim danom cijene rastu, te se mladi brinu šta će biti kada oni budu u penzionerskim danima.
- U Srbiji su penzije od početka ove godine zabeležile značajan rast od 14,8 odsto, što je rezultiralo impresivnim prosečnim iznosom penzije od 45.775 dinara u januaru. Pojedinci sa minimalno 20 godina radnog staža i potrebnim prijavama mogu da predvide mesečnu penziju nešto veću od 100 evra, što odgovara 14.366 dinara. Zakon o rehabilitaciji detaljno ocrtava proces rehabilitacije i pravne posljedice za pojedince koji su nezakonito lišeni prava iz političkih, vjerskih, nacionalnih ili ideoloških razloga.
Prema ovom zakonu, pojedinci koji su prošli rehabilitaciju imaju pravo na određene privilegije. To uključuje pravo na dvostruki staž za vrijeme trajanja zatvorske kazne i mjesečnu novčanu naknadu. Dodatno, ako nakon izlaska iz zatvora nastupi nezaposlenost zbog povrede prava i sloboda navedenih u ovom zakonu, smatra se poseban penzijski staž u trajanju do dvije godine.
Da bi steklo pravo na mjesečnu novčanu naknadu, lice mora imati najmanje osam godina penzijskog staža, koji se posebno priznaje u skladu sa odredbama Zakona o rehabilitaciji. Važno je napomenuti da se poseban penzijski staž koji se pominje u Zakonu o rehabilitaciji razlikuje od onoga definisanog u Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Ovaj poseban staž nije evidentiran u zvaničnim registrima i ne utiče na obračun penzija. U skladu sa definicijom Zakona o rehabilitaciji, poseban penzijski staž je jedini osnov za kvalifikovanje za mjesečnu naknadu.
Prilikom podnošenja zahtjeva za rehabilitaciju, pojedinci su dužni da dostave potkrepljujuće dokaze, uključujući sudsku presudu kojom se potvrđuje njihov status rehabilitacije, kao i dokumentaciju u kojoj se detaljno navodi trajanje njihovog zatvora ili nezaposlenosti nakon puštanja na slobodu.
Osim toga, kandidati moraju obezbijediti potvrdu o aktivnom tekućem računu kao dio procesa za dobivanje mjesečne finansijske stipendije. Filijale Fonda detaljno pregledaju svu dokumentaciju dostavljenu od rehabilitovanih lica kako bi utvrdili da li su ispunjeni uslovi i utvrdili konkretan iznos novčane naknade.
Ovaj tekući postupak već je uključio pojedince koji su dobili povoljna rješenja u sistem isplate naknada. Kako je navedeno u Zakonu o rehabilitaciji, pravo na mesečnu novčanu naknadu zasniva se na posebnom dodatku u iznosu od 50% prosečne mesečne zarade u Republici Srbiji iz prethodnih godina.
Mjesečna naknada, koju utvrđuje Republički zavod za statistiku, ne obuhvata poreze i doprinose. Nakon podnošenja zahtjeva, pravo na ovu mjesečnu naknadu imaju osobe koje su prošle rehabilitaciju u skladu sa Zakonom o rehabilitaciji.
Ukupan iznos mjesečne naknade za rehabilitovane osobe je sljedeći: – Predviđeni iznos za 2024. godinu je 43.004,00 dinara, a za 2023. godinu 37.467,00 dinara. – Utvrđeni iznos za 2022. godinu je 32.932,00 dinara.
Utvrđeni iznos za 2021. godinu iznosi 30.037,00 dinara, dok je za 2020. godinu iznosio 27.460,00 dinara. Evidentirani iznos za 2019. godinu iznosio je 24.825,00 dinara, dok je u prethodnoj, 2018. godini evidentiran iznos od 23.947,00 dinara. U 2017. godini evidentirani iznos je 23.049,00 dinara.
U 2016. godini evidentirano je ukupno 22.216,00 dinara, dok je iznos za 2015. godinu iznosio 22.265,00 dinara. U 2014. godini evidentiran je iznos od 21.966,00 dinara, dok je u 2013. godini evidentiran iznos od 20.688,50 dinara. U 2012. godini dokumentovano je ukupno 18.988,00 dinara.
Oni koji su prošli rehabilitaciju primaju mjesečnu stipendiju svakog 15. dana u mjesecu, što pokriva period prethodnog mjeseca. Ako primalac mjesečne novčane pomoći umre, osoba koja je pokrila troškove sahrane nema pravo na naknadu.
Preostali dijelovi mjesečne novčane pomoći, koji se nazivaju posebnom pomoći, ostaju u vlasništvu korisnika do njegove smrti. Ova pitanja su obrađena u odluci o ostavini, koja identifikuje konkretnog zakonskog naslednika.
