Važno je napomenuti da je Svjetska zdravstvena organizacija sindrom kroničnog umora službeno priznala kao legitimnu bolest. Danas se kao uzrok mnogih bolesti upravo hronični umor i stres pokazuju glavnim krivcima. Dr. Branislav Milovanović, naš cijenjeni kardiolog, nedavno je naglasio važnost prepoznavanja umora koji traje dulje od tri mjeseca, jer se često odbacuje kao sporedan problem. Zanemarivanje rješavanja ove dugotrajne iscrpljenosti može imati štetne učinke jer se pojedinci mogu osjećati iscrpljenima i nesposobnima za potpuni oporavak. O tome koliko je važno slušati signale tijela svjedoči i priča Ine Ignjatović iz Ćuprije. U svojoj borbi sa sindromom kroničnog umora iskoristila je priliku da s K1 TV-om podijeli specifične simptome s kojima se suočavala tijekom pet godina, a sve u potrazi za ispravnom dijagnozom.
Tijekom gostovanja u emisiji “Mi danas” otkrila je da osjeća uporni umor, bolove u mišićima, osjetljivost na zagušljivo okruženje, nisku razinu energije i zujanje u ušima. Osim toga, nekoliko mjeseci je imala temperaturu. Unatoč konzultacijama s brojnim liječnicima i specijalistima, nije uspjela dobiti konačnu dijagnozu. Svaki medicinski stručnjak uvjeravao ju je da je dobrog zdravlja. Prema riječima Ine, predsjednice Udruge oboljelih od kroničnog umora, prve naznake njezina stanja očitovale su se kao oscilacije krvnog tlaka, točnije povišene razine. Uz to, iskusila je uporne groznice koje su u početku trajale tri mjeseca, nakon čega je uslijedilo produženo razdoblje od šest mjeseci, održavajući temperaturu od 37,2 stupnja Celzijusa bez prekida. Osim toga, susrela se s ponavljajućim infekcijama, bolovima u mišićima i zglobovima te neumoljivim umorom. Uhvaćena u beskrajnom ciklusu, Ina je tražila liječničku pomoć, samo da bi je upućivali od jednog specijalista do drugog, svi su sumnjali na temeljnu bolest, ali nisu mogli točno odrediti dijagnozu. Na kraju su je poslali kući uz uvjeravanja da je dobrog zdravlja i savjetovali joj da se odmara. “Svi parametri i analize bili su normalni, osim virusnih infekcija koje su se pokazale kroničnim. Imao sam antitijela za gotovo deset različitih virusa, a za šest od njih je razina IgG antitijela bila neuobičajeno povišena. Utvrđeno je da sve su to bile infekcije koje sam dobio tijekom ranog djetinjstva. Međutim, razine antitijela trebale su se s vremenom smanjiti, pa je postalo očito da nešto nije u redu. Medicinski stručnjaci bili su svjesni da postoji problem, ali nisu mogli točno odrediti točan uzrok”, objasnila je.
Nažalost, kako objašnjava dr. Branislav Milovanović, kronični umor nije moguće trajno iskorijeniti. Međutim, pacijenti moraju marljivo slijediti određene smjernice za upravljanje simptomima. Ovdje postaje očigledna važnost hranjive prehrane, umjerene tjelovježbe i izbjegavanja stresa. Ina je, na primjer, izražavala stalni umor iako se noću dovoljno odmarala. Ina je izrazila svoje probleme s kretanjem, budući da joj se čak i hodanje samo 200 metara od kuće pokazalo kao izazov. Posebno joj je smetalo prepuno i zagušljivo okruženje pošte. Osim toga, stalno se osjećala umorno i bez energije, što joj je posebno otežavalo brigu o maloj djeci. Ina je ispričala kako traženje liječničke pomoći nije dalo nikakve uvjerljive rezultate, zbog čega su drugi pretpostavili da je dobrog zdravlja. Inina potraga za odgovorima na svoje iscrpljujuće stanje trajala je pet godina sve dok pomoć nije potražila kod dr. Branislava Milovanovića, poznatog specijalista za kronični umor. Tek je pod njegovim vodstvom konačno pronašla utjehu, jer joj je dao točnu dijagnozu i strategiju borbe protiv svoje bolesti.
Samouvjereno je izjavila da sada osjeća manje od djelića simptoma koje je prije trpjela. Iako povremeno osjeća privremenu nelagodu u mišićima i zglobovima tijekom vremenskih promjena, ona to može prevladati bez poteškoća. Ključno je to što ona posjeduje energiju za jutarnje ustajanje i ispunjavanje svojih radnih obaveza. Liječnica je naglasila kako je važno ostaviti dovoljno vremena za rješavanje svake infekcije, bilo virusne ili gljivične, kao i gripe. Povratak na posao prije potpunog oporavka nepotreban je, smatra liječnik. Velika je pogreška preboljeti prehladu i nastaviti sa svakodnevnim aktivnostima. Dodatno, doktorica je istaknula važnost održavanja hranjive prehrane, redovite tjelovježbe i upravljanja stresom kao ključnih mjera u prevenciji kroničnog umora.
