Tema današnjeg članka govori o problemu koji mnogi ljudi otkriju sasvim slučajno, nakon rutinske analize krvi, a koji može biti ozbiljno upozorenje organizma da nešto nije u ravnoteži.
Povišen šećer u krvi često ne izaziva jasne simptome na početku, ali upravo zbog toga ljekari stalno naglašavaju koliko je važno reagovati na vrijeme i ne ignorisati prve znakove.
Mnogi ljudi ostanu iznenađeni kada na laboratorijskom nalazu vide povećane vrijednosti glukoze. Prva reakcija često bude strah, ali stručnjaci upozoravaju da jedna analiza ne znači odmah da osoba ima dijabetes. Ipak, takav rezultat nikada ne treba zanemariti jer može ukazivati na to da organizam više ne reguliše šećer pravilno kao ranije.
Dijabetes, poznat i kao šećerna bolest, spada među najčešće hronične bolesti modernog doba. Nastaje onda kada tijelo nema dovoljno insulina ili ga ne koristi na pravilan način. Insulin je hormon koji omogućava da glukoza iz krvi uđe u ćelije i pretvori se u energiju. Kada taj proces ne funkcioniše kako treba, šećer ostaje u krvi i vremenom može izazvati ozbiljna oštećenja organizma.
- Ljekari objašnjavaju da dugotrajno povišen šećer može negativno djelovati na krvne sudove, srce, bubrege, oči i nerve. Upravo zato se ova bolest smatra veoma ozbiljnom, čak i kada osoba u početku nema nikakve tegobe. Problem je što mnogi simptomi dolaze postepeno pa ih ljudi često pripisuju umoru ili stresu.
Kada nalaz pokaže povećanu glukozu, najvažnije je ne donositi zaključke na svoju ruku. Potrebno je razgovarati sa ljekarom i, po potrebi, ponoviti analize. Postoje određene vrijednosti koje mogu ukazivati na dijabetes. Ako je šećer natašte 7 mmol/L ili više, naročito kada se takav nalaz ponovi, tada postoji ozbiljna sumnja na bolest. Takođe, visoke vrijednosti nakon OGTT testa ili povećan HbA1c mogu ukazivati da organizam već duže vrijeme ima problem sa regulacijom šećera.
Međutim, postoji i stanje koje se naziva predijabetes. To je faza kada šećer jeste viši nego što bi trebao biti, ali još nije dostigao granicu za dijagnozu dijabetesa. Iako mnogi misle da to nije opasno, stručnjaci upozoravaju da je upravo predijabetes posljednje upozorenje prije razvoja ozbiljnijeg poremećaja.
Najčešće se javlja kod osoba koje imaju višak kilograma, slabu fizičku aktivnost ili visok krvni pritisak. Na rizik utiču i masnoće u krvi, stres, loša ishrana i porodična historija bolesti. Današnji način života, prepun sjedenja, brze hrane i svakodnevnog stresa, dodatno povećava broj ljudi koji imaju problem sa šećerom.
Kada osoba sazna da joj je glukoza povišena, prvi korak treba biti smirena reakcija i kontrola. Ljekari savjetuju dodatne analize kako bi se utvrdilo pravo stanje organizma. Pored ponovnog mjerenja šećera natašte, često se preporučuje kontrola krvnog pritiska, masnoća u krvi i tjelesne težine.
- U mnogim slučajevima promjena životnih navika može napraviti ogromnu razliku. Upravo zbog toga stručnjaci posebno naglašavaju važnost pravilne ishrane. Cilj nije gladovanje niti potpuno izbacivanje hrane koju osoba voli, već stvaranje zdravijih navika koje će pomoći organizmu da lakše reguliše nivo glukoze.
Preporučuje se više povrća, mahunarki, integralnih žitarica i hrane bogate vlaknima. Vlakna imaju važnu ulogu jer usporavaju apsorpciju šećera i pomažu da nivo glukoze bude stabilniji tokom dana. Dobar izbor su i riba, nemasni mliječni proizvodi te orašasti plodovi u manjim količinama.
S druge strane, postoje namirnice koje mogu dodatno pogoršati stanje. Posebno se upozorava na pretjeranu konzumaciju slatkiša, gaziranih pića, bijelog peciva i industrijskih grickalica. Problem predstavljaju i pržena hrana, trans masti, kobasice i suhomesnati proizvodi koji dodatno povećavaju rizik od bolesti srca i krvnih sudova.
Mnogi ljudi ne znaju da dijabetes ne utiče samo na šećer. On može postepeno narušiti funkciju cijelog organizma. Zato osobe koje imaju povišenu glukozu moraju redovno kontrolisati i krvni pritisak, holesterol, bubrege, vid i stanje stopala. Upravo se komplikacije na krvnim sudovima smatraju među najopasnijim posljedicama ove bolesti.
Posebno su ugrožene osobe koje se malo kreću i imaju višak kilograma. Veći rizik imaju i žene koje su tokom trudnoće imale gestacijski dijabetes, kao i osobe sa sindromom policističnih jajnika. Pušenje, stres i godine života dodatno povećavaju mogućnost razvoja bolesti.
Iako genetika ima veliku ulogu, ljekari upozoravaju da dijabetes može dobiti i osoba koja nema nijednog oboljelog člana porodice. Savremeni način života, neredovna ishrana i nedovoljno kretanje često su dovoljni da organizam vremenom izgubi sposobnost pravilne regulacije šećera.
- Zbog svega toga stručnjaci savjetuju redovne kontrole, posebno nakon četrdeset pete godine života. Što se problem ranije otkrije, veće su šanse da se stanje drži pod kontrolom i izbjegnu ozbiljne komplikacije.
Najvažnija poruka koju ljekari stalno ponavljaju jeste da povišen šećer nije razlog za paniku, ali jeste ozbiljno upozorenje. Kod mnogih ljudi promjena ishrane, smanjenje tjelesne težine i više fizičke aktivnosti mogu značajno poboljšati stanje. Kod drugih će možda biti potrebna terapija, ali upravo rano reagovanje može spriječiti mnogo ozbiljnije posljedice u budućnosti.
Zdravlje se ne popravlja preko noći, ali male promjene napravljene na vrijeme često mogu imati ogromnu razliku. Zato svaki povišen nalaz treba shvatiti ozbiljno i na njega reagovati odgovorno, jer organizam često dugo šalje upozorenja prije nego što bolest postane ozbiljna
