Afrička svinjska kuga (ASK) je virusna infekcija koja pogađa domaće i divlje svinje, uzrokujući tešku hemoragičnu groznicu koja može biti smrtonosna, a stope smrtnosti dosežu 100%. Važno je napomenuti da ova bolest ne predstavlja prijetnju ljudima niti drugim životinjama, već samo domaćim i divljim svinjama. Virus odgovoran za ASK je DNA virus s ovojnicom klasificiran pod rod Asfivirus iz obitelji Asfarviridae. Primarni izvor zaraze domaćih svinja je populacija divljih svinja u kojoj cirkulira virus ASK. Vrijedno je spomenuti da ovaj virus pokazuje izuzetnu otpornost na vanjske uvjete, što mu omogućuje da opstane u okruženju zaraženih područja dulje vrijeme. Do sada nije bilo uspješnog razvoja cjepiva za ASK, ostavljajući stroge mjere kontrole, kao što je iskorjenjivanje zaraženih domaćih svinja u određenim objektima, kao jedino sredstvo za borbu protiv izbijanja ASK.
Uprava za sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarne poslove priopćila je da su prvi slučajevi afričke svinjske kuge u Crnoj Gori utvrđeni u okolici općine Nikšić, točnije u pograničnom području susjedne BiH, gdje su pronađene dvije uginule divlje svinje. Uprava ističe iznimnu važnost prijave svake lešine ili uginule divlje svinje kako bi se osiguralo njeno sigurno uklanjanje od strane nadležne veterinarske službe.
Kako se navodi u priopćenju, obveznim programom zdravstvene zaštite životinja predviđena je naknada od 40 eura za prijavu pronalaska uginule divlje svinje. Prema informacijama Svjetske organizacije za zdravlje životinja, prisutnost bolesti u Europi datira još od 2007. Prvobitno se pojavila u Srbiji 2019., zatim u Sjevernoj Makedoniji 2022., te onda u BiH i Hrvatskoj prošle godine.
Brzo širenje i razorni gospodarski učinak afričke svinjske kuge, vrlo zarazne bolesti koja pogađa i domaće i divlje svinje, pridodaje se stopi smrtnosti od gotovo 100 posto. Primarni način prijenosa bolesti obično je interakcija između zaraženih jedinki i zdravih svinja, kao i konzumacija kontaminirane hrane i vode.
