Naime, vjerujemo da svi već znate da 18. januara srpska pravoslavna crkva kao i vjernici obilježavaju ua njih itekako veliki praznik, a riječ je o Zimskom Krstovdanu odnosno o danu strogog posta. Zimski Krstovdan slavi se uvijek uoči Bogojavljenja i nije obilježen crvenim slovom, za razliku od Krstovdana koji je 27. septembra, kao uspomena na pronalaženje Časnog Krsta, na kojem je na Golgoti razapet Hristos. Mnogi Srbi ga slave kao svoju krsnu slavu.
Kao štoje veći poznato na ovaj dan, posle liturgije, u hramovima se obavlja i čin vodoosvećenja, sutra na Bogojavljenje, voda se osvećuje i van hrama, na rijekama i drugim otvorenim mjestima.Pa tako su od Božića do Bogojavljenja mrsni svi dani, ali se na Krstovdan, ma koji dan od ponedeljak do petka bio, strogo posti, isključivo na vodi. Ukoliko padne u subotu i nedelju, post je razriješen na ulje.
Ovim postom se pripremamo za praznik Bogojavljenja i za pijenje bogojavljenske vodice.A u našem narodu vjeruje se da se večeras u ponoć, pred Bogojavljenje, otvara nebo i Bog javlja ljudima. Čeka se ponoć, a tada uz molitvu treba izgovoriti želju.
Takođe, kako se navodi prema vjerovanjima našeg naroda, koji vjetar duva na Krstovdan, taj vjetar će najčešće duvati tokom cijele godine. U dvanaest dana, počinjući od Božića, a zaključno s Krstovdanom, ogleda se dvanaest mjeseci godine koja dolazi, pa kakvo je vrijeme kog dana takvo će biti u mjesecu koji tom danu odgovara ijpo redoslijedu.Prema narodnim običajima u nekim delovima Srbije na Krstovdan valja da se opere sav veš i očisti kuća.
