Prema studiji koju je proveo dr. Russell de Souza, asistent na odjelu kliničke epidemiologije i biostatistike na Sveučilištu McMaster u Kanadi, istraživanje sugerira da maslac ne predstavlja nikakvu štetu našem zdravlju, dok margarin može imati čak i potencijalno kobne posljedice. Prema najopsežnijim istraživanjima masnih kiselina u hrani i njihovom utjecaju na ljudsko zdravlje, utvrđeno je da zasićene masti ne pridonose povećanom riziku od moždanog udara, srčanog udara, dijabetesa ili prerane smrti. No, studija također otkriva da industrijski proizvedene nezasićene masti, točnije trans-masti koje se nalaze u margarinu, mogu značajno povećati vjerojatnost smrtnosti i do 34 posto, prenose Britanci.
Prema dr. Russellu de Souzi, postoji dugotrajno uvjerenje da masnoće treba potpuno iskorijeniti iz naše prehrane. Osobito je utvrđeno da trans-masti nemaju pozitivan učinak na naše blagostanje te su povezane sa značajnim rizikom od srčanih bolesti. Međutim, kada je riječ o zasićenim mastima, nema te brige. Iako dr. de Souza ne zagovara povećanje konzumacije zasićenih masnoća, on također ne vidi nikakvu vidljivu prednost u njihovom uključivanju u našu prehranu.
Zasićene masti prvenstveno dolaze iz proizvoda životinjskog podrijetla poput maslaca, kravljeg mlijeka, lososa, mesa i bjelanjaka. Također se mogu naći u određenim biljnim proizvodima kao što su čokolada i palmino ulje. S druge strane, trans-nezasićene masti uglavnom se proizvode iz biljnih ulja i koriste u proizvodnji margarina, grickalica i pakiranih pekarskih proizvoda. U prošlosti su stručnjaci s područja prehrane savjetovali pojedincima da ograniče unos zasićenih masnoća na deset posto, a transmasnoća na manje od jedan posto energetskog unosa kako bi se smanjio rizik od srčanih bolesti i moždanog udara. Međutim, sveobuhvatna analiza 50 studija koje su obuhvatile više od milijun sudionika nedavno je osporila ovu preporuku. Nalazi ovog istraživanja otkrivaju nedostatak dokaza koji podupiru ideju da zasićene masti negativno utječu na zdravlje.
Nalazi ove studije u skladu su s istraživanjem koje je provelo Sveučilište u Cambridgeu, a koje također sugerira da bi zasićene masti koje se nalaze u mliječnim proizvodima mogle imati zaštitni učinak protiv dijabetesa. Zahtjev za revizijom prehrambenih smjernica o zasićenim masnoćama, nutrijentu koji se već pola stoljeća suočava s kritikama, uputio je dr. James DiNicolantonio s College of Ithica u New Yorku. Nedavne studije nisu otkrile povezanost između povećane konzumacije zasićenih masti i stope smrtnosti, bolesti srca, moždanog udara ili dijabetesa.
Suprotno tome, konzumacija industrijskih trans-masti povezana je sa značajnim povećanjem stope smrtnosti za 34 posto, većom vjerojatnošću smrti od srčanog udara za 28 posto i većim rizikom od razvoja kardiovaskularnih bolesti za 21 posto. Unatoč ovim otkrićima, stručnjaci upozoravaju na neumjereno uživanje u hrani s visokim udjelom zasićenih masnoća, jer još uvijek postoji korelacija između takvih prehrambenih izbora i povišenih razina kolesterola.
