Svaki poznati muzički izvođač je imao neki interesantan put ispred sebe. To se može reći i za legendarnu Usniju Redžepovu koja je od teškog djetinjstva u Makedoniji došla do nastupa pred Josipom Brozom Titom i kubanskim revolucionarom Fidelom Kastrom. Danas otkrivamo kakav je bio život ove vokalne legende.
- Usnija Redžepova bila je jedna od vodećih osoba u području narodne i romske glazbe na ovim prostorima. Njezin put nije bio nimalo jednostavan, a nakon dugotrajne i teške borbe s teškom bolešću umrla je 2015. godine.
Samo tjedan dana prije njezine smrti, pjevačica je bila hospitalizirana zbog respiratornog problema od kojeg se nije mogla oporaviti; usprkos tome, zadržala je svoju nadu usprkos znatnim preprekama na koje je nailazila tijekom života. Posljednji dani bili su za nju neopisivo izazovni. I pored ogromne patnje, trudila se da do kraja zadrži pun nade, kako je rekla u izjavi za Kurir.
- Usnija Redžepova, narodna umjetnica romskog i turskog podrijetla, rođena je u Skoplju i identificira se kao makedonsko-srpska i Jugoslavenka; cijelu svoju karijeru posvetila je radu u Beogradu.
Kako bi izbjegla bilo kakvu zabunu s talentiranom pjevačicom Esmom Redžepovom, s kojom unatoč šuškanjima nije imala nikakve obiteljske veze, Usnija je na javnu pozornicu isprva izašla pod prezimenom Jašarova. Godine 1964. preselila se u Beograd, što je označilo početak njezine pjevačke karijere sredinom 1960-ih.
- Tijekom svog uspješnog putovanja producirala je devet albuma, pet singlova i EP. Poznata kao jedinstveni virtuoz makedonske narodne glazbe i pjesama iz južne Srbije, njezine izvedbe na romskom i turskom jeziku bile su duboko dirljive.
Usnijin portret Koštane, pod utjecajem djela Borislava Stankovića i oživljen u drami Raše Plaovića, izdigao ju je do izvanrednog priznanja, postavši neizostavnim elementom repertoara Narodnog pozorišta u Beogradu u nevjerojatnih 25 godina. U 192 predstave Koštanu je utjelovila više od 150 puta. Prema životopisu, ova darovita osoba rođena je 4. veljače 1946. godine u Skoplju, Makedonija.
Njezin otac Jašar bio je pripadnik romske zajednice, a majka Sabrina turskih korijena. Oba roditelja već su bili u braku, a kroz ovaj brak njena je majka obitelji dodala dvoje djece. Kasnije je Usni postao dio obitelji zajedno s još troje braće i sestara. U stanu u Skoplju, dobivenom od vojske, vodili su skroman način života.
Otac joj je radio kao vodoinstalater, dok je majka vodila kućanstvo. Sudeći prema brojnim intervjuima pjevačice, njezino je odrastanje bilo skromno, no ipak je imala sve što joj je potrebno. Za razliku od svoje braće i sestara, ona je bila prilično sramežljiva i nije imala samopouzdanja da pjeva s ocem tijekom obiteljskih okupljanja i slavlja.
- Kako to često biva, njihova je sudbina bila neizbježna, pa je Usnija neočekivano došla na pjevačku audiciju Radio Skoplja. Njezina izvedba pjesme “Svirajmo twist” Radmile Karaklajić oduševila je sve nazočne, izazvavši oduševljenje publike i glazbenih urednika.
Iako je za pjevačicom vladala velika potražnja, njezin otac je ostao odlučan jer se u to vrijeme smatralo sramotnim da se žena bavi takvim zanimanjem. Zamišljao je da njegova kći Usnija završi školovanje i postane vrijedna i čestita žena po njegovim mjerilima. Njegovo neodobravanje njezine karijere eskaliralo je do te mjere da je, unatoč njezinom zapaženom uspjehu, često kritizirao njezin izbor odjeće.
Nakon završene srednje škole, Usnija se iz Skoplja preselila u Beograd kako bi studirala arapski jezik na Filološkom fakultetu. Živeći u naselju Krnjača, daleko od užurbanog gradskog središta, odlučila je nastupati po kafićima i restoranima kako bi se uzdržavala, vodeći skroman studentski život.
- Jedne večeri, dok je bila angažirana na aktivnostima, naišla je na Naska Džorleva, makedonskog glazbenika koji je vodio vlastiti ansambl i uputio joj poziv da preuzme mjesto pjevačice u njegovom bendu.
Zajedno su pet godina bili na turnejama po Jugoslaviji. Za nju je koledž ostao stalno prisutan u pozadini, doprinoseći njezinoj borbi da dovrši ono što je započela nakon što je nastavila studij nakon petogodišnje pauze. Fakultet je napustila 1973. godine, a nije završila studij 1969. godine. Umjesto znanstvenog studija, preuzela je ulogu Koštane u istoimenoj predstavi.
- Jugoslavenski predsjednik Josip Broz Tito duboko je cijenio glazbu Usnije Redžepove. Do njihovog susreta je došlo kada je bila pozvana da nastupi za lovce na njegovom imanju u Karađorđevu.
Nakon nastupa, Titov pomoćnik ju je obavijestio da se predsjednik želi sastati s njom. Plijenila je i pažnju meksičkog veleposlanika koji je iskazao interes da dobije jednu od njezinih ploča. Njezin šaljivi odgovor, u kojem je rekao da će mu poslati album ako da adresu, izmamio je smijeh okupljenih.
