Vicevi oduševljavaju mnoge ljude i često učine druženja dosta zabavnijim. Međutim, nekad se desi da se vrte isti vicevi koje ste čuli po stotinu puta. Danas vam donosimo jedan novi vic za vaš repertoar.
Muškarac razgovara sa svojom suprugom.
– Došao sam do prijatelja.
Žena gubi razum i uzvikuje:
– Što?! Sve je kaotično! Nisam ništa čistio ni prala; sve suđe je prljavo već 10 dana, a meni se stvarno ne kuha!
Supružnik navodi:
Svjestan sam svega toga, ali idiot se namjerava vjenčati, pa ga ja naučim kako se to radi!
DODATNI TEKST
Intrigantno je primijetiti da se kroz ljudsku povijest jedan od ključnih izuma – papir – nekoć smatrao toliko vrijednim da su se čak i svakodnevni predmeti poput odjeće izrađivali od njega. Priča o papiru potječe iz drevne Kine, gdje su se pojavile najranije iteracije ove tvari.
U tom je razdoblju papir bio i rijedak i vrlo cijenjen, a proces njegove proizvodnje bio je složen i radno intenzivan. Oko 105. godine nove ere, za vrijeme dinastije Han, Cai Lun, kineski državnik i inovator, predstavio je izum papira. Usavršio je tehniku proizvodnje papira kombinirajući biljna vlakna iz izvora kao što su bambus, konoplja i drvo s vodom, koja su zatim oblikovana u tanke slojeve i osušena.
Ova revolucionarna metoda bila je značajna jer je rezultirala papirom koji je bio znatno lakši i praktičniji u usporedbi s ranijim materijalima poput svilenih svitaka ili papirusa koji su se koristili u Egiptu i drugdje. U početku je papir imao toliku vrijednost da se koristio za niz primjena, uključujući izradu odjeće.
U Kini je nošenje papirnatih haljina i šešira označavalo bogatstvo i status, a ti su se predmeti često pojavljivali na ceremonijama i kao elementi ritualne odjeće. Ti odjevni predmeti izrađeni od papira nisu služili samo kao simboli prestiža, već su imali i praktičnu upotrebu u određenim prilikama, kao što je pružanje zaštite od vrućine ili privremena opcija za posebne događaje.
- Kako je vrijeme prolazilo, uporaba papira proširila se iz Kine diljem Azije i na kraju stigla do Europe. Najznačajniji napredak u širenju papira u Europi dogodio se tijekom 12. stoljeća, kada su Arapi, koji su usavršili proces proizvodnje papira, uveli ovu tehnologiju u Španjolsku.
Odatle se uporaba papira brzo proširila Europom, postavljajući se kao ključni resurs za pisanje i tiskanje. U Europi se napredak obrazovanja i znanstvenog istraživanja uvelike oslanjao na papir. Izum Gutenbergovog tiskarskog stroja iz 15. stoljeća omogućio je masovnu proizvodnju knjiga, mijenjajući pristup obrazovanju i promičući širenje znanja.
Tiskanje značajnih tekstova, uključujući Bibliju, postalo je znatno pristupačnije i jednostavnije, igrajući presudnu ulogu u kulturnom i intelektualnom rastu Europe. Tijekom vremena papir se transformirao i prilagodio kako bi zadovoljio različite potrebe i tehnološki napredak.
Pojava digitalnih medija dala je papiru novi kontekst; međutim, i dalje je bitan u brojnim područjima života. Unatoč stalnoj evoluciji digitalnog snimanja i komunikacijskih tehnologija, papir ostaje glavni dio umjetnosti, obrazovanja i mnogih drugih područja. Zbog svog trajnog značaja i utjecaja, papir se ističe kao izum koji ne samo da je oblikovao povijest, već i dalje utječe na svakodnevni život i kulture na globalnoj razini. Svaki list papira utjelovljuje duboku priču i priču o ljudskoj kreativnosti i otpornosti.
DODATNI TEKST
Drevni Egipat ističe se kao jedna od najintrigantnijih civilizacija u ljudskoj povijesti, slavljen po svojim velikim piramidama, zamršenim hijeroglifima i dubokim mitološkim tradicijama. Ipak, možda manje priznat, ali jednako važan, njihov je revolucionarni razvoj prvog solarnog kalendara za mjerenje vremena.
Među najranijim civilizacijama koje su stvorile kalendar usklađen sa solarnim ciklusom bili su stari Egipćani. Njihov kalendar sadržavao je 365 dana, organiziranih u 12 mjeseci od po 30 dana, plus dodatnih pet “epagomenalnih” dana odvojenih za božanstva. Svaki je mjesec bio segmentiran u tri desetljeća ili razdoblja od 10 dana, što je rezultiralo izvanrednom razinom preciznosti za to doba.
- Jedinstvenost ovog kalendara proizlazi iz toga što su Egipćani svoje poljoprivredne i vjerske običaje uskladili s astronomskim događajima. Nova godina je započinjala izlaskom zvijezde Sirius, najavljujući godišnje poplave Nila – bitnu pojavu za poljoprivredu u Egiptu.
Povezujući svoj kalendar s prirodnim ritmovima rijeke Nil, stari su Egipćani mogli s nevjerojatnom točnošću planirati sjetvu i žetvu, što je bio ključni čimbenik za njihov opstanak i rast.
Unatoč manjim varijacijama u stvarnom trajanju solarne godine (koja iznosi 365,25 dana), njihov kalendar je doživio potpuni pomak od jednog dana svakih 1460 godina. Ipak, ovaj je kalendar označio značajan napredak u poimanju vremena i njegovog utjecaja na svakodnevni život.
- Osnova za sustave mjerenja vremena u kasnijim civilizacijama, kao što je naš trenutni gregorijanski kalendar, ukorijenjena je u staroegipatskom solarnom kalendaru. Briljantnost njihovih promatranja prirode i njezinih ciklusa ostaje zadivljujuća do danas.
