Neki ljudi vole da pričaju viceve i jako su dobri u tome, ali danas je sve manje izvora kvalitetnog humora. Vicevi su nekako u zadnjih deceniju samo nestali u javnom digitalnom prostoru. Danas vam donosimo jedan vic da osnažimo vaš repertoar.
Jednog dana upita Mujo svoju ženu Fatu:
– Što ti pomaže da ostaneš smirena kad svoj bijes usmjerim prema tebi?
– Odem pospremiti kupatilo – mirno će Fata.
– Koje prednosti ti to donosi?
A Fata je odgovorila:
– Koristim tvoju četkicu za zube da ga očistim!
BONUS TEKST
Najsloženiji organ u ljudskom tijelu, mozak ostaje jedna od najvećih enigmi prirode. Sastoji se od otprilike 86 milijardi neurona i upravlja svakom mišlju, emocijom, vidom, zvukom, mirisom, okusom, osjetom i radnjom koju doživljavamo. Unatoč pomacima u znanstvenim istraživanjima, značajan dio o ovom izvanrednom organu ostaje nepoznat.
- Ipak, znanje koje posjedujemo dovoljno je zadivljujuće da pobudi strahopoštovanje u pogledu svog potencijala. Među najintrigantnijim značajkama mozga je njegova izvanredna sposobnost prilagodbe, koja se naziva neuroplastičnost.
Ovaj pojam opisuje sposobnost mozga da se mijenja i prilagođava kao odgovor na nova iskustva, učenje ili ozljedu. Posljedično, naš mozak nije fiksiran; kontinuirano se razvija i transformira kroz naše živote. Na primjer, usvajanje novog jezika ili ovladavanje instrumentom rezultira stvaranjem novih neuronskih veza i jačanjem postojećih, poboljšavajući naše sposobnosti.
Neuroplastičnost također igra ključnu ulogu u oporavku od moždanog udara ili drugih ozljeda mozga, budući da mozak može reorganizirati svoje funkcije kako bi nadoknadio oštećena područja. Uz to, mozak posjeduje fascinantnu sposobnost sanjanja. Sanjanje se odvija tijekom REM faze sna, vremena kada mozak pokazuje pojačanu aktivnost. Naime, funkcije mozga dok sanjamo vrlo su slične onima kad smo budni.
Mnogi istraživači sugeriraju da je sanjanje ključno za konsolidaciju pamćenja i učenje, budući da omogućuje mozgu obradu informacija prikupljenih tijekom dana tijekom sna. Osim toga, neki pojedinci doživljavaju lucidne snove, u kojima prepoznaju da sanjaju i mogu upravljati tijekom sna.
- Ovaj fenomen nudi uvid u potencijalne sposobnosti mozga koje su i dalje uglavnom neistražene. Unatoč tome što čini samo oko 2% tjelesne težine, mozak troši otprilike 20% ukupne tjelesne energije.
Ova značajna potrošnja energije proizlazi iz potrebe za održavanjem složenih neuronskih funkcija. Dok je budan, mozak troši oko 10,5 vata energije, što je dovoljno za napajanje male LED žarulje. Ova nevjerojatna razina potrošnje energije naglašava koliko je mozak “gladan” resursa kako bi funkcionirao najbolje. Temeljni razlog za ovu povećanu potrošnju je taj što je mozak neprestano aktivan, čak i tijekom spavanja, jer održava bitne tjelesne funkcije i olakšava sanjanje.
Mozak je odličan u stvaranju iluzija. Glavni primjer su optičke iluzije, koje proizlaze iz načina na koji naš mozak interpretira vizualne podražaje. Kada se susrećemo s optičkom iluzijom, naš mozak pokušava dešifrirati naizgled besmislene ili dvosmislene slike, što potencijalno dovodi do perceptivnih pogrešaka.
Ovo naglašava sklonost našeg mozga da traži uzorke i njegovu osjetljivost na prijevaru. Ovo ponašanje traženja uzorka proširuje se na druga osjetilna iskustva, kao što je sluh, gdje mozak može percipirati zvukove ili glasove u tihom okruženju. Uz to, mozak služi kao središte naših emocija.
- Limbički sustav, posebice amigdala i hipokampus, ključni su za upravljanje emocijama i pamćenjem. Amigdala obrađuje osjećaje poput straha i ljutnje, dok hipokampus pomaže u formiranju novih sjećanja i njihovom povezivanju s emocijama.
Na primjer, određeni miris može evocirati sjećanja na voljenu osobu, budući da mirisi imaju dubok utjecaj na limbički sustav. Nadalje, emocionalni centri u mozgu ključni su za naš opstanak, omogućujući nam brz odgovor na prijetnje i njegovanje društvenih veza. Tehnološki napredak, posebice u umjetnoj inteligenciji (AI), poboljšava naše razumijevanje mozga.
Upotrebom umjetne inteligencije istraživači konstruiraju modele neuronske mreže koji ponavljaju metode obrade informacija u ljudskom mozgu. Ovi modeli pridonose ne samo stvaranju novih tehnologija već i našem razumijevanju funkcionalnosti mozga. Na primjer, algoritmi za prepoznavanje lica koje pokreće AI crpe inspiraciju iz mehanizama koje ljudski mozak koristi za prepoznavanje lica.
Ova suradnja između tehnologije i ljudskog mozga ilustrira kako možemo iskoristiti naše razumijevanje mozga za razvoj sofisticiranih sustava koji će nam koristiti u budućnosti. Ukratko, ljudski mozak je izuzetno zamršen organ, obdaren zadivljujućim sposobnostima i potencijalom.
Njegova čuda, u rasponu od neuroplastičnosti i sanjanja do emocionalne regulacije i stvaranja iluzija, uvijek iznenađuju i znanstvenike i širu javnost. Kako naše istraživanje ovog izvanrednog organa napreduje, dužni smo otkriti dodatne tajne i funkcionalnosti, utirući put svježim uvidima i tehnologijama koje će utjecati na budućnost čovječanstva.
