Jeste li se ikada zapitali da li neke stvari koje mi svakodnevno radimo u ostatku svijeta ne funkcionišu baš tako? U nastavku Vam donosimo par zanimljivih informacija koje će Vas kako vjerujemo razveseliti i postaći da se malo zamislite nad našom kulturom..
Hrvatska kultura, bogata tradicijom i specifičnostima, obiluje neobičnim običajima, vjerovanjima i navikama koje su za mnoge izvan tog kulturnog kruga pravo iznenađenje. Neke od tih stvari su toliko ukorijenjene u svakodnevni život da ih Hrvati ni ne primjećuju kao neuobičajene, ali su za strance često simpatične, zbunjujuće ili naprosto nevjerovatne. Portal Royal Croatia Tours sastavio je zanimljiv popis od 25 ponašanja i uvjerenja koja su gotovo isključivo hrvatska, a mi vam ih prenosimo u najzanimljivijem svjetlu.
Jedno od pravila koje Hrvati gotovo instinktivno slijede jeste – nikada ne sjediti direktno na betonu. Bilo da je u pitanju klupa, pločnik ili stepenica, mora postojati barem novina, plastična vrećica ili čak prekrižene ruke ispod stražnjice. Vjeruje se da sjedenje na hladnom može ozbiljno narušiti zdravlje, posebno kod žena.
Potkošulja je neizostavni dio odijevanja, bez obzira na vremenske prilike. Hrvati potkošulju ne smatraju opcionalnom – ona se nosi ispod svega, uvijek ugurana u hlače, jer je to „zdravo“.
Bubrezi moraju biti pokriveni – pravilo koje ide ruku pod ruku s prethodnim. Otkriveni bubrezi vode do zdravstvenih problema, pa se često može vidjeti kako ljudi brižno povlače majicu niže, da ne bi izložili taj „osjetljivi“ dio tijela.
U gotovo svakom hrvatskom domu postoji jedno nepisano pravilo: papuče su obavezne. Bosonogo hodanje smatra se neprihvatljivim, gotovo opasnim. Čak ni čarape nisu dovoljne.
Propuh, odnosno strujanje zraka koje nastaje otvaranjem više prozora ili vrata, percipira se kao velika prijetnja zdravlju. Gotovo da postoji društveni konsenzus da je propuh odgovoran za sve – od glavobolje do ukočenog vrata.
Psovke su dio svakodnevnog govora – i ne znače nužno bijes ili nepristojnost. Psovanje u Hrvatskoj često je izraz iznenađenja, frustracije ili čak simpatične reakcije.
Juha se jede kao predjelo, nikako kao samostalan obrok. Uz to, barem jedan tjedni obrok mora biti „na žlicu“ – varivo ili nešto slično – jer se smatra korisnim za probavu.
Hrvati također obavezno koriste čačkalice nakon obroka. Gotovo da je to društveni ritual, posebno nakon nedjeljnog ručka.
Sušenje kose fenom je obavezno, čak i ako imate kratku kosu. Mokra kosa se ne toleriše, a izlazak iz kuće s neosušenom kosom smatra se rizičnim.
Maramice su stalni pratilac – ne zbog učestalih prehlada, već zato što se to podrazumijeva. Slično kao i najlonke pod hlačama, koje žene nose zimi za dodatnu toplinu.
Posebna stavka su domaći lijekovi – rakija liječi sve: grlobolju, rane, prehladu. Za bronhitis se koristi svinjska mast namazana na prsa.
Južina, topla zračna struja s juga, navodno čini ljude razdražljivima i nervoznima, a jastuci na stolicama su uvjet da bi sjedenje bilo dovoljno udobno.
Vegeta, univerzalni začin, je sveto pismo hrvatske kuhinje – bez nje se „ne kuha“. A torbica nikada ne smije biti na podu – jer će „pobjeći novac“.
Zanimljiv detalj iz svakodnevice: muškarci često nose pederuše – torbice oko struka koje su praktične i nezaobilazne.
Klima uređaji su opasni, čak i po najjačim ljetnim vrućinama – „puhanje direktno u leđa“ može izazvati bolove, upale i ukočenost.
Paketi se šalju autobusom, uključujući i meso – samo date vozaču, i pošiljka dolazi na odredište. Jednostavno, brzo i pouzdano.
Bez janjetine ili praseta na ražnju, nema ozbiljne proslave – bilo da je riječ o vjenčanju, krštenju ili rođendanu.
Na kraju, najkvalitetnije maslinovo ulje dolazi u recikliranim bocama od Cole ili Fante – jer to znači da je domaće, netaknuto industrijom i najukusnije.
Ovaj šaljivo-topao pregled hrvatskih navika pokazuje koliko su svakodnevne sitnice utkane u identitet jednog naroda. I iako se mnoge od njih mogu činiti neobičnim ili pretjeranim, upravo te male „čudnosti“ čine kulturu bogatom, živopisnom i autentičnom.
