Srpska pravoslavna crkva danas obeležava praznik Svetog Jakova Zevedejeva,praznik poznat po praštanju a posebno važan za žene u nastavku pročitajte sve bitno za današnji dan..
- Srpska pravoslavna crkva danas obeležava praznik posvećen svetom apostolu Jakovu Zevedejevu, jednom od najbližih Hristovih učenika. Jakov je bio sin ribara Zevedeja i brat apostola Jovana Bogoslova. Njegov život je svedočanstvo o potpunoj posvećenosti veri i bezrezervnoj ljubavi prema Hristu.
Pozivajući ga da postane njegov sledbenik, Isus ga je pronašao kako sa ocem i bratom lovi ribu. Jakov je tada bez razmišljanja ostavio sve – i posao i porodicu – da bi krenuo za Gospodom. Bio je jedan od trojice apostola kojima su poverene najveće duhovne tajne. Prisustvovao je Hristovom preobraženju na gori Tavor, kao i Njegovoj molitvi i tugi u Getsimanskom vrtu, pred samo raspeće.
- Nakon silaska Svetog Duha na apostole, Jakov je započeo propovedničku misiju. Prema predanju, širio je hrišćansko učenje širom sveta, pa čak dopro i do Španije. Po povratku u Jerusalim, suočio se sa snažnim protivljenjem jevrejskih vođa, koji su se s njim sporili o tumačenju Svetog pisma, ali nisu mogli da pobiju njegovu istinu i silinu propovedi. U nemoći, pozvali su poznatog mađioničara Hermogena da ga opovrgne. Međutim, i Hermogen i njegov učenik Filip bivaju osvojeni istinom i krštavaju se, pridružujući se hrišćanskoj veri.
Ubrzo nakon toga, Jevreji su Jakova optužili pred Irodom Agripom. Za klevetu je angažovan čovek po imenu Josija, koji je, slušajući Jakovljevu propoved, doživeo duhovno preobraćenje. Pokajao se, poverovao u Hrista i odbacio laži koje je trebalo da iznese. Ipak, zbog odluke suda, osuđen je na smrt zajedno sa Jakovom. Na putu ka mestu pogubljenja, Josija je zatražio oproštaj, koji mu je Jakov odmah dao, zagrlivši ga i rekavši: „Mir tebi i oproštaj“. Obojica su pogubljeni mačem, postradavši za veru 45. godine u Jerusalimu.
- Njegovo telo je, prema hrišćanskom predanju, preneto u Španiju, gde mu se i danas nalazi grob, poznat kao mesto čudesnih isceljenja. Sveti Jakov se naročito poštuje u zapadnoj hrišćanskoj tradiciji, a grob u Santjagu de Komposteli postao je važno hodočasničko mesto.
U srpskoj narodnoj tradiciji ovaj dan se vezuje za oproštaj i čišćenje. Veruje se da se sutradan, dan posle praznika, opraštaju grehovi onima koji su klevetali, pa se savetuje da oprostite “zlim jezicima” i ne nosite u srcu gorčinu. Takođe, postoji verovanje da neudate devojke koje se u ponoć umiju hladnom vodom dobijaju zaštitu od zlih sila i blagoslov za zdravlje i plodnost.
- Praznik svetog apostola Jakova Zevedejeva podseća vernike na snagu oproštaja, hrabrost u veri i istinsku posvećenost Bogu. Njegova priča ostaje trajni uzor odlučnosti i vere koja se ne koleba ni pred smrću.
BONUS TEKST
Hrvatska kultura, bogata tradicijom i specifičnostima, obiluje neobičnim običajima, vjerovanjima i navikama koje su za mnoge izvan tog kulturnog kruga pravo iznenađenje. Neke od tih stvari su toliko ukorijenjene u svakodnevni život da ih Hrvati ni ne primjećuju kao neuobičajene, ali su za strance često simpatične, zbunjujuće ili naprosto nevjerovatne. Portal Royal Croatia Tours sastavio je zanimljiv popis od 25 ponašanja i uvjerenja koja su gotovo isključivo hrvatska, a mi vam ih prenosimo u najzanimljivijem svjetlu.
Jedno od pravila koje Hrvati gotovo instinktivno slijede jeste – nikada ne sjediti direktno na betonu. Bilo da je u pitanju klupa, pločnik ili stepenica, mora postojati barem novina, plastična vrećica ili čak prekrižene ruke ispod stražnjice. Vjeruje se da sjedenje na hladnom može ozbiljno narušiti zdravlje, posebno kod žena.
Potkošulja je neizostavni dio odijevanja, bez obzira na vremenske prilike. Hrvati potkošulju ne smatraju opcionalnom – ona se nosi ispod svega, uvijek ugurana u hlače, jer je to „zdravo“.
Bubrezi moraju biti pokriveni – pravilo koje ide ruku pod ruku s prethodnim. Otkriveni bubrezi vode do zdravstvenih problema, pa se često može vidjeti kako ljudi brižno povlače majicu niže, da ne bi izložili taj „osjetljivi“ dio tijela.
U gotovo svakom hrvatskom domu postoji jedno nepisano pravilo: papuče su obavezne. Bosonogo hodanje smatra se neprihvatljivim, gotovo opasnim. Čak ni čarape nisu dovoljne.
Propuh, odnosno strujanje zraka koje nastaje otvaranjem više prozora ili vrata, percipira se kao velika prijetnja zdravlju. Gotovo da postoji društveni konsenzus da je propuh odgovoran za sve – od glavobolje do ukočenog vrata.
Psovke su dio svakodnevnog govora – i ne znače nužno bijes ili nepristojnost. Psovanje u Hrvatskoj često je izraz iznenađenja, frustracije ili čak simpatične reakcije.
Juha se jede kao predjelo, nikako kao samostalan obrok. Uz to, barem jedan tjedni obrok mora biti „na žlicu“ – varivo ili nešto slično – jer se smatra korisnim za probavu.
Hrvati također obavezno koriste čačkalice nakon obroka. Gotovo da je to društveni ritual, posebno nakon nedjeljnog ručka.
