Svima nam je poznata izreka “oči su ogledalo duše”, ali može li ova ideja imati više istine nego što smo u početku mislili? Postoji li konkretno objašnjenje za širok raspon boja očiju i podrijetlo vaše vlastite jedinstvene boje očiju? Iako je odgovor i dalje neizvjestan, jedno je neporecivo: boja očiju doista je jedinstvena značajka, usporediva s otiskom prsta.
Vaša boja očiju je potpuno jedinstvena za vas i nitko drugi je ne može ponoviti. Nedavna istraživanja pokazuju da složenost boje očiju nadilazi ono što se dosad vjerovalo, kako izvještava Bright Side. Otkrijte zagonetnu prirodu različitih boja očiju istražujući informativne detalje navedene u nastavku. Postojanje smeđih očiju prethodilo je pojavi svih drugih boja očiju. Nekad je svaka osoba imala smeđe oči, što se može činiti čudnim. Unatoč tome, pojavila se genetska anomalija unutar gena koji određuje boju očiju, mijenjajući ovu uobičajenu pojavu.
Ova je anomalija rezultirala smanjenjem proizvodnje melanina, što je u konačnici učinilo smeđu pigmentaciju nedovoljnom da oboji oči, što je rezultiralo pojavom plavih očiju. Prevalencija smeđih očiju i danas je globalno raširena. To se može pripisati povećanoj prisutnosti melanina, koji nudi dodatnu obranu protiv specifičnih očnih bolesti. U Europi, zapadnoj Aziji i Americi veća je vjerojatnost da će pojedinci imati svijetlosmeđe oči, dok tamnije varijacije smeđih prevladavaju u jugoistočnoj Aziji, istočnoj Aziji i Africi. Opsežna znanstvena istraživanja dala su dokaze da osobe s plavim očima imaju zajedničkog pretka. Mutacija pojedinačnog gena odgovorna je za stvaranje melanina, pigmenta koji nam daje široku lepezu boja očiju, uključujući plavu, zelenu, sivu i boju lješnjaka.
Osim toga, znanstvenici su uspostavili vezu između ove genetske mutacije i zajedničkog pretka. Teoretizira se da je ovaj predak, koji je potjecao iz regije Crnog mora u Europi, vjerojatno postojao prije otprilike 6.000 do 10.000 godina. Europska populacija obuhvaća različit postotak osoba s plavim očima, u rasponu od 20% do 40%. Na globalnoj razini, prevalencija plavih očiju je znatno niža, sa samo 8% do 10% pojedinaca koji posjeduju ovu boju očiju. Geografski gledano, sjeverna Europa može se pohvaliti najvećom koncentracijom plavookih pojedinaca. U Sjedinjenim Državama postoji relativno visok postotak (27%) ljudi s plavim očima, što se može pripisati, barem djelomično, prisutnosti pojedinaca istočnoeuropskog, irskog i britanskog podrijetla.
Evolucija boje očiju može se pratiti unatrag do povijesnih ekspedicija koje su poduzeli naši preci. Vjeruje se da su obrasci migracije naših predaka iz toplijih u hladnije krajeve odigrali značajnu ulogu u evoluciji boje očiju, tvrde znanstvenici. Europljani se mogu pohvaliti najširim spektrom boja očiju, u rasponu od svijetloplave do tamno smeđe, u usporedbi s drugim kontinentima. Prevalencija tamnijih očiju u toplijim klimama, poput Afrike i Azije, može se pripisati višoj koncentraciji melanina, zaštitnog pigmenta koji štiti oči od štetnog utjecaja ultraljubičastog zračenja. Manje od 1% stanovništva posjeduje rijetku osobinu sivih očiju. Ranije je bilo uvriježeno mišljenje da pojedinačni gen ima moć određivanja boje naših očiju.
Međutim, nedavna otkrića su otkrila da oko 16 gena igra ulogu u složenom mehanizmu pigmentacije očiju. Ovaj zamršeni proces može rezultirati pojavom jedinstvenih i iznimnih nijansi, poput zagonetne nijanse sive. Iako sive oči u početku mogu stvarati iluziju da su plave, one se razlikuju od istinski plavih očiju zbog prisutnosti zlatnih i smeđih točkica. Boja sivih očiju naširoko se smatra jednom od najneuobičajenijih nijansi u svijetu, budući da je posjeduje manje od 1% svjetske populacije. Različite nijanse sivih očiju, koje mogu uključivati podtonove zelene, dimno plave ili boje lješnjaka, često su pod utjecajem vanjskih čimbenika, posebice osvjetljenja koje okružuje pojedinca. Ove različite boje očiju prvenstveno prevladavaju u regijama sjeverne i istočne Europe.
Osobe sa svjetlijim očima pokazuju povećanu sposobnost podnošenja nelagode. Nalazi istraživanja provedenog na skupini od 58 trudnica otkrili su zanimljiv odnos između boje očiju i tolerancije na bol. Uočeno je da žene sa svijetlim očima pokazuju viši prag boli u usporedbi s onima sa smeđim ili očima boje lješnjaka. Nadalje, studija je utvrdila vezu između boje očiju i postporođajne depresije. Točnije, žene s plavim ili zelenim očima, koje imaju nižu koncentraciju melanina, pokazale su smanjenu osjetljivost na osjećaje tjeskobe i depresije nakon poroda. Područja sjeverne i srednje Europe primarna su mjesta gdje se Zelena može pronaći. Zelene oči, najrjeđa prirodna boja očiju, nalaze se u samo 2% svjetske populacije.
Iako pojedinci bilo koje rase mogu imati zelene oči, oni s germanskim i keltskim podrijetlom čine otprilike 16% ljudi s ovom bojom očiju. Točnije, nevjerojatnih 86% pojedinaca iz Irske i Škotske ima zelene oči. Jantar je nedvojbeno jedna od najznačajnijih i najizražajnijih boja očiju. Jantarne oči, koje se često nazivaju “zlatnim očima”, spadaju u kategoriju “smeđih” očiju; međutim, posjeduju različite karakteristike koje ih razlikuju. Za razliku od očiju boje lješnjaka i smeđih, koje obično sadrže naznake smeđih, zelenih ili narančastih tonova, očima boje jantara nedostaju te varijacije. Umjesto toga, održavaju ujednačenu nijansu čistog zlata. Ljudi s očima boje jantara često imaju veze predaka sa španjolskom, južnoameričkom, južnoafričkom ili azijskom kulturom.
