Prije dvije večeri oko 21:15 ispred ulaza u zgradu C1, koja se nalazi u tuzlanskom naselju Stupine, otkriveno je beživotno tijelo osobe. U istrazi ovog tragičnog samoubojstva zajednički su radili Sektor kriminalističke policije MUP-a RH i Državno odvjetništvo RH. Zajedničkim radom otkrivene su tri preminule osobe u stanu prvobitnog pokojnika.
- Po dolasku na mjesto stanovanja osobe čiji je identitet potvrđen 20. svibnja 2024. godine u drugom dijelu naselja Stupine, policijski službenici su otkrili beživotne ostatke odrasle žene i dvoje maloljetne djece. “Nakon našeg dolaska, dežurna liječnica Doma zdravlja Tuzla je službeno proglasila umrlim navedene osobe”, pojasnila je. Crna kronika došla je do detalja u vezi sa slučajem Mujage Čičkušića, njegove supruge A.Č., te njihovo dvoje maloljetnih potomaka.
Sumnja se da je Mujaga Čičkušić možda tragično okončao život supruge i djece prije nego što je sebi oduzeo život. Osoba koja je sinoć tragično iskočila iz zgrade ostala je neidentificirana do kasnijeg trenutka, što je potvrdio pouzdani izvor izravno uključen u istragu. Nadalje, stanari zgrade nisu bili svjesni bilo kakvih neobičnih događaja koji su doveli do ovog tragičnog događaja.
- U nizu nemilih događaja tragično je sebi oduzeo život skokom sa zgrade, a njegovo beživotno tijelo pronađeno je na platou ulice Mehmedalije Maka Dizdara. Današnjim dolaskom u stan otkriveno je da su tri osobe preminule. Prema neslužbenoj izjavi izvora, među poginulima su žena i dvoje djece.
Nagađa se da bi te osobe mogle biti njegova supruga i njihovo dvoje djece, iako će dodatne informacije biti objavljene kasnije. Kako javlja Klix.ba, na mjesto pronalaska tijela upućena je istražna ekipa Uprave policije Ministarstva unutarnjih poslova Republike Turske. Trenutno se poduzimaju mjere osiguranja stana, a sve naredne radnje provodit će se pod vodstvom kantonalnog tužioca.
BONUS TEKST:
Demencija, sindrom obilježen postupnim opadanjem kognitivnih sposobnosti, remeti svakodnevne zadatke i društvene veze. Obuhvaća pad pamćenja, razmišljanja, orijentacije, razumijevanja, računanja, učenja, jezika i sposobnosti prosuđivanja. Iako se obično povezuje sa starijim osobama, važno je napomenuti da demencija nije prirodni aspekt procesa starenja.
Demencija može nastati zbog raznih bolesti i stanja, a obuhvaća širok raspon uzroka. Uz približno 60-70% slučajeva demencije, Alzheimerova bolest je dominantan uzrok. Ovo degenerativno stanje potiče nakupljanje atipičnih proteina u mozgu, što u konačnici rezultira odumiranjem ključnih živčanih stanica. Druga najčešća vrsta demencije je vaskularna demencija, koja se javlja kada dođe do smanjenja protoka krvi u mozgu, obično nakon moždanog udara.
Drugi oblik demencije, poznat kao demencija Lewyjevih tjelešaca, karakterizira prisutnost abnormalnih nakupina proteina zvanih Lewyjeva tjelešca unutar moždanih stanica. Frontotemporalnu demenciju karakteriziraju promjene u frontalnim i temporalnim režnjevima mozga, što rezultira promjenama osobnosti, ponašanja i jezika. S druge strane, mješovita demencija odnosi se na koegzistenciju više tipova demencije, pri čemu su najčešća kombinacija Alzheimerove i vaskularne demencije.
Simptomi demencije mogu varirati ovisno o stadiju i temeljnom uzroku bolesti, ali često uključuju niz uobičajenih simptoma. Gubitak pamćenja, izazovi u izvršavanju zadataka koji su nekada bili poznati i poteškoće s jezikom, poput zaboravljanja riječi. Kod dijagnosticiranja demencije provodi se sveobuhvatan liječnički pregled koji može obuhvatiti dezorijentiranost u vremenu i prostoru, poremećaj rasuđivanja, promjene raspoloženja ili ponašanja te gubitak inicijative.
Proces anamneze uključuje uključivanje u razgovor o simptomima, povijesti bolesti i svakodnevnom funkcioniranju. Nakon toga se provodi neurološki pregled za procjenu kognitivnih funkcija, refleksa, osjetila i pokreta. Kako bi se utvrdili temeljni uzroci simptoma, mogu se provesti laboratorijske pretrage, posebno krvne pretrage, kako bi se isključile mogućnosti poput nedostatka vitamina ili problema sa štitnjačom. Osim toga, tehnike neuroimaginga kao što su CT ili MRI skeniranje mogu se koristiti za identifikaciju bilo kakvog strukturnog oštećenja, tumora ili moždanog udara u mozgu.
Procjena kognitivnih sposobnosti, uključujući pamćenje, pažnju, jezik i izvršne funkcije, kroz sveobuhvatno neuropsihološko testiranje. Ova procjena je ključna u liječenju demencije. Tijek liječenja demencije ovisi o temeljnom uzroku i može uključivati različite mogućnosti. Ublažavanje simptoma i sprječavanje napredovanja Alzheimerove bolesti može se postići primjenom medikamentozne terapije, točnije inhibitora kolinesteraze poput donepezila, kao i memantina.
Uz farmakološke intervencije, terapije bez lijekova kao što su kognitivna terapija, radna terapija i fizikalna terapija igraju ključnu ulogu u očuvanju funkcionalnosti i poboljšanju ukupne kvalitete života. Prevencija demencije popraćena je različitim oblicima pomoći i suosjećanja, uključujući edukaciju i pomoć obiteljima i njegovateljima, modifikacije životnog okruženja i zajednice te podršku u svakodnevnim zadacima. Iako ne postoji sigurna metoda za potpuno sprječavanje demencije, postoje određeni čimbenici rizika kojima se može upravljati i kontrolirati, čime se u konačnici smanjuje ukupni rizik.
Za održavanje zdravog načina života važno je pridržavati se mediteranske prehrane, baviti se redovitom tjelesnom aktivnošću, stimulirati um učenjem novih vještina i rješavanjem zagonetki, ostati društveno angažiran, upravljati kardiovaskularnim rizicima kontroliranjem krvnog tlaka, šećera u krvi i kolesterola, te izbjegavajte pušenje i prekomjernu konzumaciju alkohola. Zaključak Dijagnoza, liječenje i skrb o demenciji zahtijevaju sveobuhvatan i raznolik pristup. Brzim prepoznavanjem simptoma i intervencijom može se uvelike utjecati na dobrobit pacijenata i njihovih obitelji, poboljšavajući njihovu ukupnu kvalitetu života.
