Povišen holesterol je sve veći zdravstveni problem u svijetu. Tokom svog nastupa u jutarnjem programu Prve TV, dr Svetlana Stanišić je pružila dragocene uvide u upravljanje visokim nivoom holesterola kroz izbor ishrane, što je problem koji preovlađuje svakog trećeg u Srbiji. Dr Stanišić je duboko ušao u temu, uvažavajući zabrinutost stanovništva Srbije u vezi sa povišenim nivoom holesterola. Istaknula je značajnu biološku vrijednost i brojne prednosti namirnica poput mesa, jaja, mlijeka i mliječnih proizvoda. Iako je tehnički moguće preživjeti bez ovih namirnica, njihovo uključivanje u ishranu ima veliku prednost. Doktor je naglasio važnost istraživanja alternativnih strategija prije potpunog eliminisanja mesa iz ishrane, navodeći četiri specifična pristupa za efikasno regulaciju nivoa holesterola.
Jedna od ključnih metoda uključuje uključivanje biljnih vlakana u ishranu, kao što je sirova zob koja se obično konzumira za doručak. Dr Stanišić je preporučio da se umjesto za prethodno upakovane zobene pahuljice biraju sirove ovsa, kombinuju ih sa mlijekom i kuvaju kod kuće. Zob je bogat izvor beta-glukana, blagotvornog spoja koji pomaže u kontroli cirkulacije i apsorpcije holesterola u tijelu. Za borbu protiv visokog nivoa holesterola, preporučljivo je da u svoje dnevne obroke unesete povećanu količinu mahunarki, semenki, lešnika, oraha i badema. Uključivanjem lješnjaka, oraha i badema u svoju ishranu, možete povećati unos fitosterola, biljnih jedinjenja koja se takmiče s holesterolom u crijevima, smanjujući na kraju njegovu apsorpciju. Ovo je važan faktor koji treba uzeti u obzir kada se bavite povišenim holesterolom. Holesterol, spoj nalik vosku koji se nalazi i u hrani životinjskog porijekla koju jedemo i u našim vlastitim stanicama, neophodan je za pravilno funkcioniranje tijela. Služi u različite svrhe, kao što je proizvodnja hormona i vitamina D, kao i pomoć u probavi. Lipoproteinski paneli, poznati i kao testovi krvi, mogu se koristiti za mjerenje nivoa holesterola. Da biste osigurali tačne rezultate, ključno je postiti 9 do 12 sati prije podvrgavanja testu
Postoje dva ključna mjerenja kada je u pitanju nivo holesterola: ukupni holesterol i lipoprotein visoke gustine (HDL). Ukupni holesterol obuhvata sve oblike holesterola u krvotoku, uključujući LDL i HDL. S druge strane, HDL, koji se često naziva “dobar” holesterol, igra ključnu ulogu u eliminaciji viška holesterola iz organizma. Lipoprotein niske gustine (LDL), koji se obično naziva “lošim” holesterolom, ima potencijal da dovede do stvaranja plaka u arterijama. Osim toga, lipoprotein vrlo niske gustine (VLDL) igra ulogu u stvaranju plaka u arterijama. Povišenje triglicerida, alternativnog oblika masti koji se nalazi u tijelu, povećava sklonost srčanim oboljenjima, posebno kod žena. Jedan važan aspekt laboratorijskih testova lipida uključuje mjerenje nivoa triglicerida, specifične vrste masti koja se nalazi u krvotoku. Povišeni nivoi triglicerida mogu ukazivati na višak tjelesne masti ili povećan rizik od razvoja dijabetesa tipa 2. Osim toga, visoki trigliceridi mogu biti znak pretjeranog unosa kalorija, posebno iz rafiniranih žitarica ili hrane s dodatkom šećera. Faktori kao što su pušenje i prekomjerna konzumacija alkohola također mogu doprinijeti povišenim razinama triglicerida. Akumulacija kolesterola u tijelu može dovesti do stvaranja plaka, voštane tvari koja se lijepi za unutrašnje zidove arterija. To može dovesti do sužavanja i začepljenja arterija, što otežava protok krvi. Takve blokade mogu dovesti do stvaranja krvnih ugrušaka i povećati rizik od moždanog udara ili srčanih bolesti.
Visok holesterol se često naziva “tihi ubica” jer obično ne predstavlja nikakve primetne simptome. Mnogi ljudi ostaju nesvjesni svog povišenog nivoa holesterola sve dok im se stanje ne pogorša, što može dovesti do srčanog ili moždanog udara. Ovo naglašava važnost redovnog praćenja nivoa holesterola. Da biste utvrdili neophodnost redovnog testiranja holesterola, preporučljivo je konsultovati se sa lekarom. Obično se početni skrining provodi u dobi od 9 do 11 godina, nakon čega slijede naredni testovi svakih 5 godina. Kako pojedinci stare, češće se testiranje može preporučiti, posebno za one starije od 65 godina kojima se savjetuje da se podvrgnu godišnjem testiranju kolesterola u krvi. Ako rezultati testa ispadnu izvan preporučenog raspona, ljekar može predložiti češće preglede. Nadalje, pojedincima s genetskom predispozicijom za srčane bolesti, dijabetes, povišeni kolesterol ili visoki krvni tlak također se može savjetovati da se podvrgnu češćem testiranju.
