SASTOJCI
Za pripremu ovog jela prikupite sljedeće sastojke:
2 jaja,
4 žlice šećera,
250 g maslaca,
1 vrećicu vanilin šećera,
120 g sitno mljevenih badema i
oko 420 g brašna.
Obavezno je dodati jednu žličicu praška za pecivo.
Agda:
Za izradu agde pomiješajte 700 grama šećera sa 700 mililitara vode i pustite da prokuha. Pustite da kuha otprilike 8 minuta prije nego što stavite kriške limuna. Nakon što je smjesa dosegla spremnost, ostavite je da se ohladi.
U posudi za miješanje mikserom sjediniti jaja i šećer. Zatim dodati otopljeni puter, rendanu plazmu, prašak za pecivo i postepeno dodavati brašno. Potrebna količina brašna može varirati ovisno o korištenoj vrsti.
Međutim, suzdržite se od dodavanja više kada se smjesa počne odvajati od zdjele i više nije ljepljiva na dodir. Datulje lijepo složite u lim za pečenje i prebacite u pećnicu.
Ostavite ih da se peku na temperaturi od 200°C otprilike 20 do 25 minuta kako bi poprimili divnu zlatnu nijansu. Nakon što se agda ohladila pažljivo je preliti preko još vrućih hurmašica, pazeći da se potpuno ohlade. Prije posluživanja po vrhu lagano pospite malo cimeta.
BONUS TEKST
Tijekom ljeta ljudi su skloni konzumiranju voća s većim udjelom šećera, no važno je pridržavati se savjeta liječnika o umjerenosti. Tijekom ljetne sezone, kada je vrijeme idealno za uživanje u svježem voću, važno je voditi računa o sadržaju šećera u određenom voću. Dr. Veroslava dijeli vrijedne spoznaje o tome s kojim voćem ne treba pretjerati.
Među ovim voćem izdvaja se jedno sa najviše šećera, omiljeno među Srbima. Dr. Veroslava Stanković, priznata nutricionistica, otkrila je voće s najvećim udjelom šećera i dala uvide u važnost regulacije njegove konzumacije. Prema riječima nutricionistice dr. Veroslave Stanković, dnevni unos od oko 200 grama voća osigurava dovoljnu opskrbu esencijalnim mineralima i dijetalnim vlaknima.
Kada su u pitanju voćni sokovi, svježe cijeđeni, preporučena količina je između 120 i 150 mililitara dnevno. Prelazak na povrće, savjetuje se minimalno 400 grama, odnosno četiri porcije. Za razliku od voća, povrće ne sadrži šećer, ali sadrži vitalne minerale i dijetalna vlakna koja doprinose ukupnom zdravlju, kaže dr. Stanković u intervjuu za RTS.
Uz to, dala je objašnjenje o mogućim posljedicama konzumiranja prekomjerne količine voća. U slučaju produljenja trajanja uzimanja veće količine, moguća je promjena glikoregulacije, što rezultira povišenjem razine šećera u krvi i potencijalno dovodi do pretilosti, hiperinzulinemije i razvoja dijabetesa tipa 2 kroz dulje vrijeme. .
Među svim vrstama voća postoji jedno koje se ističe izrazito visokim sadržajem šećera. Prema riječima dr. Stankovića, šljiva i grožđe su bogati šećerom, a posebno se ističe grožđani šećer. Iznenađujuće, lubenica ima viši glikemijski indeks od dinje, unatoč tome što se dinja smatra slađom. Međutim, lubenica sadrži više vode nego dinja, što sugerira da bi dinja mogla biti bolji izbor zbog svoje veće nutritivne vrijednosti u usporedbi s lubenicom.
Šljiva Specijalist nutricionizam dodatno je elaborirao voće koje predstavlja veći izazov za probavu te dao objašnjenje za isto. Voće poput šljiva i krušaka predstavlja veći izazov za probavu zbog povećanog sadržaja dijetalnih vlakana. Međutim, ostaju iznimno hranjivi. S druge strane, marelice i breskve, jarke boje, sadrže značajne količine beta karotena i drugih korisnih fitonutrijenata koji posjeduju antioksidativna svojstva.
Nemojmo zanemariti ni kupinu, dok je jagoda već ostavila svoj pečat, i malinu, uz sve ono bobičasto voće koje vrvi fitonutrijentima. Ovo voće ima vitalnu ulogu u borbi protiv raka, neutraliziranju slobodnih radikala i jačanju imunološke funkcije. Prema riječima dr. Stankovića, održavanje dnevnog unosa vode do tri litre ključno je tijekom cijele godine, a još je veća potreba tijekom ljetnih mjeseci kada se povećava razina tjelesne aktivnosti.
Ipak, ona sugerira da nije preporučljivo stalno konzumirati samo vodu iz slavine. Iako nije potrebno isključivo konzumirati vodu iz slavine, korisno je povremeno uključiti mineralnu vodu u našu rutinu hidratacije. Ovo je osobito važno tijekom ljetnih mjeseci kada naše tijelo doživljava značajan gubitak elektrolita, poput natrija i kalija. Ako ne konzumiramo juhe, mineralna voda može pomoći u obnavljanju ovih bitnih nutrijenata. Kad je riječ o voću, najviše vode ima lubenica, dok među povrćem prednjače krastavci i rajčice.
Ipak, krastavci su posebno učinkoviti u brzoj rehidraciji organizma i smanjenju žeđi. Nakon zaključka, stručnjakinja za prehranu dala je objašnjenje u vezi s potencijalnim dobrobitima konzumiranja hladne hrane za regulaciju tjelesne temperature te je također podijelila svoje osobne preferencije u borbi protiv vrućeg vremena.
Prema njezinim riječima, konzumiranje izrazito hladne hrane zapravo ne snižava tjelesnu temperaturu. Zapravo, ima fiziološki učinak kada naša tijela pokušavaju podići temperaturu kako bi se suprotstavila hladnoći. Međutim, držanje ove hrane na sobnoj temperaturi nije preporučljivo zbog rizika od razvoja bakterija. Stoga se u određenim razdobljima preporučuje ohlađena hrana, posebice mliječni proizvodi poput jogurta, kefira, kiselog mlijeka, a povremeno i slatkog mlijeka.
