Od 18. Marta do 4. Maja, pravoslavna tradicija drži uskršnji post, koji je poznat kao jedno od najstrožih razdoblja u njihovom vjerskom kalendaru. Prostirući se u ukupno 7 tjedana, ističe se kao najduži vjerski post. Tijekom ovog vremena, sljedbenici su pozvani da se posvete molitvi, pokajanju i njegovanju svog duhovnog blagostanja. Pravoslavna crkva ga smatra obveznim za sve kršćane, naglašavajući važnost istinskog kajanja.
Tijekom cijelog razdoblja posta do Uskrsa, osobe koje slijede ovu tradiciju suzdržavaju se od konzumiranja mesa, jaja, sira, mlijeka i bilo koje hrane koja sadrži životinjske masti. No, u vinu i ulju smiju uživati isključivo subotom, nedjeljom i odabranim praznicima. Konzumacija ribe dozvoljena je samo određenim danima, kao što su Blagovesti i Cveti. Srijeda i petak smatraju se posebno rigoroznim danima posta, dok preostali dani u tjednu uključuju blaži režim posta koji se sastoji isključivo od vode. Prva tri dana Velike korizme, kao i zadnji tjedan koji prethodi Uskrsu, smatraju se iznimno strogim razdobljima posta.
Uz suzdržavanje od određene hrane, jednako je važno uključiti se u duhovni post, koji uključuje odricanje od grešnih misli, želja i ponašanja. Post mora biti popraćen molitvom, naglasio je otac Tadej, istaknuvši značaj ponizne molitve poput: “Gospode Isuse Kriste, Sine Božji, pomiluj me!”
Tijekom uskrsnog posta pojedinci se duhovno pripremaju za proslavu Kristova uskrsnuća, a svaki tjedan posta posjeduje jedinstvene propise i različite kvalitete kojih se treba pridržavati. Kao ilustracija, tijekom zadnjeg tjedna koji vodi do Uskrsa, sljedbenici se posvećuju rigoroznoj molitvi, pokajanju i suzdržavanju od konzumiranja hrane i pića.
Prema rečima patrijarha Pavla, post obuhvata i telesni i duhovni aspekt. Fizički aspekt uključuje suzdržavanje od određene hrane, dok duhovni aspekt zahtijeva introspekciju i eliminaciju negativnih misli i ponašanja.
Razdoblje posta predstavlja savršenu priliku za pojedince da pojačaju svoju duhovnu povezanost i približe se božanskom. Molitva igra presudnu ulogu na ovom putu, budući da post omogućuje vjernicima da se očiste od nedjela i duhovno se pripreme za radosnu priliku Kristova uskrsnuća. Uz post, molitva je neizostavna praksa, a otac Tadej tvrdi da nisu potrebne opširne molitve. Jednostavno recitiranje ove moćne molitve svake večeri bit će dovoljno: “Gospodine Isuse Kriste, Sine Božji, smiluj mi se!”
BONUS SADŽRAJ: KOPRIVA
Kopriva po svom kemijskom sastavu slovi za jednu od najmoćnijih ljekovitih biljaka. Njegova se primjena proteže u prehrani, medicini i industriji. Stabljika biljke koprive daje vrlo elastična i robusna celulozna vlakna koja se koriste u proizvodnji užadi, tkanina i papira. Štoviše, ostaci celuloznih vlakana, poznati kao biološka masa, služe kao vrijedan izvor za stvaranje šećera, škroba, proteina i etilnog alkohola. Organsko vrtlarstvo ima koristi od ekstrakta lista koprive, koji djeluje kao katalizator u prirodnim gnojivima. Sami listovi posjeduju značajne hranjive tvari i mogu se koristiti izravno kao prirodno gnojivo. Potapanjem svježih ili osušenih listova u vodu na period od 7 do 21 dan, proizvodi se tekućina bogata hranjivim tvarima, idealna za vrtlarske svrhe.
Nadalje, biljke koje uspijevaju u neposrednoj blizini koprive pokazuju povećanu proizvodnju eteričnih ulja, što rezultira povećanom otpornošću na štetočine. Potapanjem koprive u jako slanu otopinu i potom kuhanjem može se dobiti ekstrakt koji služi kao katalizator zakiseljavanja i zgrušavanja mlijeka. Kopriva također nalazi široku primjenu u području kozmetike, posebice u formuliranju šampona za kosu protiv peruti. Listovi koprive vrijedan su izvor prirodnog zelenog bojila koje se koristi u prehrambenoj industriji. Štoviše, klorofil dobiven iz lišća koprive koristi se kao dodatak lijekovima za borbu protiv anemije.
