Fitinska kiselina je prirodni antinutrijent koji se nalazi u mnogim zdravim namirnicama koje danas poznajemo kao mahunarke, orašasti plodovi, žitarice i sjemenke. Značajna funkcija ove kiseline je njezina sposobnost keliranja vitalnih minerala kao što su bakar, magnezij, jod, željezo i cink sprječavajući njihovu apsorpciju u tijelu.
- Posljedično, ti se minerali izlučuju iz tijela bez ikakve uloge jer mu još nisu koristili, što dovodi do esencijalnih nedostataka hranjivih tvari. Hrana bogata fitinskom kiselinom Endokrinolog po imenu Zuhra Pavlova istaknula je sljedeće namirnice koje su bogate fitinskom kiselinom: Žitarice: zob, riža, pšenica Mahunarke: grah, leća, grašak, soja Orašasti plodovi: kikiriki, lješnjaci, bademi, orasi Sjemenke: suncokret, mak, lan, bundeva, susam
Posljedice prekomjernog unosa fitinske kiseline Sljedeće može biti posljedica viška fitinske kiseline: Važan nedostatak minerala Poremećaji mišićno-koštanog sustava Oslabljen imunitet Problemi s probavom Anemija uzrokovana nedostatkom željeza (kod vegetarijanaca) Kako se suprotstaviti fitinskoj kiselini Koristite toplinsku obradu: Kuhanje i pečenje smanjuje sadržaj fitinske kiseline za 30-35%. Uranjanje u vodu: Smeđa riža: 12 sati
- Zobene pahuljice: 10-12 sati Bijela riža: 9 sati Biserni ječam: 6 sati Za bolje rezultate u vodu se može dodati ocat ili limunov sok. Namakanje u sirutki: Ova metoda je učinkovita u neutralizaciji fitinske kiseline. Klijanje: Klijanje graha i žitarica smanjuje količinu fitinske kiseline za otprilike polovicu. Kombinirana obrada: Najučinkovitija metoda je kombinacija uranjanja i toplinske obrade (kuhanje ili pečenje).
Iako fitinska kiselina može predstavljati određenu štetu svojim utjecajem na apsorpciju minerala, ove su namirnice vrlo nutritivne. Međutim, pravilna obrada poput namakanja, toplinske obrade i klijanja može pomoći u smanjenju sadržaja fitinske kiseline kako biste u potpunosti imali koristi od ove nutritivno bogate hrane.
BONUS TEKST
Island, zemlja leda i vatre, gdje vulkani i ledenjaci čine njenu istaknutu atrakciju, jednako je ponosan na svoje poznate termalne izvore. Termalni bazeni na Islandu dio su prirodne baštine ove zemlje; ne samo da su lijepe, već igraju bitnu ulogu u svakodnevnom životu i kulturi ljudi. Geotermalna aktivnost Island se nalazi na srednjoatlantskom grebenu — divergentnoj granici gdje se euroazijska i sjevernoamerička ploča razdvajaju.
Posljedično, ovo geološki aktivno područje prepuno je toplih izvora, gejzira i termalnih bazena. Plava laguna Na poluotoku Reykjanes nalazi se vjerojatno najpoznatiji termalni izvor na Islandu, Plava laguna, potpuno prirodno kupalište koje svoje postojanje duguje geotermalnoj aktivnosti susjedne elektrane.
Voda je puna minerala (silicij i sumpor) za koje narod vjeruje da imaju ljekovitu moć. Više od milijun turista svake godine posjeti lagunu kako bi uživali u upijanju topline azurnog mora. Zdravstvene koristi Društvena aktivnost: ne samo da su termalni izvori na Islandu turistička atrakcija, već su korisni i u zdravstvene svrhe.
Voda je puna prirodnih minerala zbog topline zarobljene iz zemljine unutrašnjosti; ovi mineralni elementi vrlo su učinkoviti u liječenju nekih kožnih bolesti poput psorijaze ili ekcema. Osim toga, kada se netko kupa u ovim toplim izvorima, pomaže da se mišići opuste, a time i poboljša protok krvi, što kasnije dovodi do općeg zdravlja tijela. Islanđanima su termalni izvori mnogo više od sredstva za opuštanje; čine neosporan dio društvenog života.
Osim u svrhu slobodnog vremena, mještani posjećuju bazene i termalne izvore kako bi sklopili prijateljstva i međusobno komunicirali. U zimskom razdoblju koje traje nekoliko mjeseci i karakterizira ga mrak i mraz, termalni izvori predstavljaju prave otoke topline i prijateljstva. Lokalno stanovništvo često odlazi na bazene i termalne izvore ne samo radi opuštanja, već i kao mjesto susreta, gdje ljudi mogu komunicirati.
Zimi, tijekom dugih mjeseci mraka i hladnoće, termalni izvori mjesto su gdje se možete ugrijati i dobro zabaviti s prijateljima. Island koristi svoju geotermalnu aktivnost za više od samog turizma; također koristi ovaj prirodni resurs za održivu energiju. Posljedično, otprilike četvrtina proizvodnje električne energije na Islandu dolazi iz geotermalnih elektrana, koje se također koriste za grijanje domova i drugih zgrada.
Zbog toga se koriste obnovljivi izvori—što je čini jednom od najodrživijih zemalja na svijetu. Island je zemlja fenomenalnih prirodnih krajolika i, štoviše, studija slučaja o tome kako iskoristiti geotermalne resurse na održiv i koristan način, s dobrobitima i za lokalno stanovništvo i za turiste.
