Jedan od vodećih uzroka smrtnosti u svijetu je srčani udar koji u posljednje vrijeme pogađa sve više mladih ljudi a što je posebno zabrinjavajuće. U većem riziku su starije populacije koje moraju obratiti pažnju prije svega na svoju ishranu.
Održavanje zdravog srca postaje sve važnije kako osoba stari zbog povećanog rizika od razvoja srčanih bolesti. Prema dr. Bernardu Acevedo-Mendezu iz bolnice North Shore, kako pojedinci stare, osobito nakon što navrše 65 godina, Nacionalni institut za starenje upozorava da raste vjerojatnost razvoja bolesti srca, zajedno s rizicima od moždanog i srčanog udara.
Proces starenja uključuje različite transformacije, poput otvrdnjavanja arterija i nakupljanja plaka, što može rezultirati pojavom kardiovaskularnih bolesti. Dr. Laura Verde, istaknuta stručnjakinja za zdravlje kardiovaskularnog sustava, objašnjava da na zdravlje srca utječu promjene u tijelu i načinu života. Inzulinska rezistencija, stanje koje povećava vjerojatnost dijabetesa, postaje sve prisutnije među starijim osobama.
Osim toga, često se opaža smanjena tjelesna aktivnost koja je posljedica bolova u zglobovima i ograničenja povezanih s artritisom. Iako su dob i vremenski uvjeti izvan naše kontrole, postoje mjere koje možemo primijeniti kako bismo poboljšali dobrobit kardiovaskularnog sustava.
Ključni korak je kloniti se namirnica bogatih natrijem i teško prerađenih namirnica, budući da mogu povisiti krvni tlak, primarni faktor rizika za srčane bolesti. Dr. Acevedo-Mendez i dr. Nadim Gelo ističu važnost umjerenog unosa soli i prerađene hrane. Istraživanja su pokazala da smanjenje unosa natrija može učinkovito smanjiti razinu krvnog tlaka, dok pretjerana konzumacija ultraprerađene hrane povećava vjerojatnost razvoja srčanih bolesti.
- Za promicanje zdravlja srca, preporučljivo je prihvatiti hranjivu prehranu koja uključuje velike količine voća, povrća, cjelovitih žitarica, mahunarki, orašastih plodova i ribe. Nadalje, preporuča se zamijeniti nezdrave masnoće biljnim uljima poput maslinovog ili ulja avokada.
Kako bismo očuvali dobrobit kardiovaskularnog sustava tijekom procesa starenja, ključno je kloniti se štetnog ponašanja kao što je vođenje sjedilačkog načina života, pušenje i zanemarivanje rutinskih liječničkih pregleda. Bavljenje tjelesnom aktivnošću ne samo da promiče fizičko zdravlje, već i poboljšava raspoloženje i mentalno blagostanje, u konačnici smanjujući vjerojatnost razvoja srčanih bolesti, kako je istaknuo dr. Vedder.
Pravovremeni liječnički pregledi i brza pažnja na simptome igraju ključnu ulogu u sprječavanju napredovanja težih kardioloških problema. Zdravlje našeg srca, najvitalnijeg i najsnažnijeg mišića u našem tijelu, često se zanemaruje dok ne bude prekasno. Infarkt miokarda, također poznat kao srčani udar, događa se kada srčani mišić pretrpi oštećenje kao rezultat nedovoljne ili nepostojeće opskrbe kisikom.
Pojava srčanog udara rijetko je nagla; nego mu obično prethodi više čimbenika koji mogu trajati godinama. Svake godine oko 18 milijuna ljudi diljem svijeta podlegne kardiovaskularnim bolestima, a takva stanja čine gotovo polovicu svih smrtnih slučajeva u Hrvatskoj.
Nije ni čudo što se srčanim udarima pripisuje naziv “ubojica broj jedan modernog čovjeka”. Prevencija je i dalje najučinkovitiji pristup liječenju bolesti srca i smanjenju rizika od srčanog udara. Pojava panike je neizbježna kada se osjeti pojačana bol u prsima ili trnci u cijeloj ruci, budući da su to naširoko prepoznati kao primarni pokazatelji srčanog udara. Iako se može manifestirati naglo, mogu postojati rani znakovi upozorenja.
Osim toga, srčani udar može biti posljedica koronarne bolesti srca, koja je inače najčešća kardiovaskularna bolest. Koronarna bolest srca, također poznata kao ateroskleroza, karakterizirana je sužavanjem ili začepljenjem arterija koje dovode krv do srčanog mišića. Ovo stanje nastaje kada arterijska stijenka postane tanja i manje fleksibilna, povećavajući njezinu osjetljivost na oštećenja.
Primarni i najteži ishod koronarne bolesti srca je srčani udar, koji se također naziva i infarkt miokarda. Povišeni krvni tlak i arterijska hipertenzija ubrajaju se među čimbenike koji doprinose povećanom riziku od srčanog udara, jer se oboje svrstavaju u kardiovaskularne bolesti. Simptomi srčanog udara mogu se pojaviti naglo, ali često pokazuju vidljivu vezu s prethodnim zdravstvenim stanjima ili nečijim načinom života.
