Nakon provale u njegovu vilu na Senjaku, pjevač Haris Džinović je u policijskoj stanici proveo značajnih pet sati dajući izjavu povodom napada njegove bivše supruge Meline Džinović, koja je odbila napustiti prostor. Haris je ispričao neugodan susret s Melinom, koja je nasilno ušla u kuću i nasrnula verbalno, a ne fizički. Potvrdivši svoje navodno pravo da uđe, Haris nije gubio vrijeme kontaktirajući vlasti.
- Nepostojanje tjelesnih ozljeda nije umanjilo težinu psihičkog i verbalnog napada koji je nanijela Melina. Džinović je izrazio zbunjenost prisustvom žene te večeri, a kontinuirano radi s policijom na otkrivanju motiva. Nakon što su proveli u policijskoj stanici, Haris je u pratnji sina Kana i njihovog odvjetnika napustio prostorije. Ispred postaje ih je čekao Kanov prijatelj. Kako je pjevač ispričao za Kurir, važno je napomenuti da on nije bio prisutan u rezidenciji kada je Melina stigla. Haris prepričava situaciju u kojoj je njegova poznanica izgubila državljanstvo zbog odluke da se iseli i osnuje zasebno prebivalište. Ističe da nije nesvjestan njezinih postupaka i druženja.
Jedne večeri neočekivano je posjetila Harisovu kuću, skuhala kahvu i smjestila se bez ikakve namjere da ode. Haris je došao kući i zatekao je kako se ponaša nepristojno i namjerno ga provocira. Kao odgovor, odlučno je zatražio njezin odlazak, predloživši joj da pokupi svoje stvari i izađe iz prostorije. Međutim, ona je odlučno odbila povinovati se. Haris je, sačuvavši pribranost, ponovio zahtjev da ona ode.
- Prkosnim tonom, tvrdila je da je jednako vlasništvo nad svakim centimetrom kuće, što je Harisa navelo da ustvrdi da njezin zahtjev treba potvrditi sud. Rođen 20. rujna 1951. u Sanskom Mostu, u Bosni i Hercegovini, koja je tada bila dio SFR Jugoslavije, Haris Džinović je stekao slavu kao poznati pjevač i tekstopisac porijeklom iz Bosne i Hercegovine. U svojim tinejdžerskim godinama tijekom 1960-ih, Džinović je krenuo na svoje glazbeno putovanje kraseći pozornice lokalnih klubova. Njegov izniman talent mnogima je brzo zapeo za oko, što ga je dovelo do izdavanja debitantskog singla “Da mi je znati” 1973., koji je odmah doživio uspjeh. Dostigavši vrhunac svoje slave 1980-ih i 1990-ih godina, glazba ovog umjetnika postala je bezvremenski klasik diljem bivše Jugoslavije.
“Ja ne pijem”, “Kad tad”, “Ja sad idem” i “Košulja plava” samo su neke od pjesama koje su se popele na top liste koje su definirale njegovu slavnu karijeru. Poznat po svojim zadivljujućim baladama koje su osvojile naklonost nebrojenih slušatelja, Haris Džinović se etablirao kao visoko cijenjeni pjevač na području bivše Jugoslavije.
Njegov strastven vokalni raspon i iskrena izvedba učvrstili su njegov status jednog od najcjenjenijih pjevača na ovom području. Uz uspješnu solo karijeru, Haris je surađivao i s brojnim renomiranim glazbenicima i pjevačima poput Rade Manojlović, Ace Lukasa, Indire Radić i raznih drugih. Nastavljajući stvarati valove u glazbenoj industriji, Haris Džinović održava aktivnu prisutnost na glazbenoj sceni, osvajajući publiku svojim nastupima uživo i dosljedno izdajući nove albume. Njegova glazba nastavlja odjekivati među više generacija, učvršćujući njegov neosporan utjecaj na balkansku glazbenu krajoliku.
BONUS TEKST:
NEŠTO VIŠE O SUKOBIMA…
Različite manifestacije sukoba postoje globalno, u rasponu od međunarodnog ratovanja do unutarnjih sporova, političkih podjela i međuljudskih rasprava. Ovi sukobi nastaju zbog razlika u ideologijama, ekonomskim poticajima, vjerskim uvjerenjima, teritorijalnim zahtjevima ili kulturnim pogrešnim tumačenjima. Oružani sukobi između država ili skupina država općenito su poznati kao međunarodni sukobi. Ovi sukobi proizlaze iz različitih čimbenika kao što su teritorijalni sporovi, natjecanje za resurse ili ideološki sukobi. Značajni primjeri međunarodnih sukoba uključuju Prvi i Drugi svjetski rat, zajedno s brojnim oružanim sukobima manjih razmjera koji se događaju diljem svijeta.
Oružani sukobi koji se događaju unutar države ili zajednice, koji se obično nazivaju unutarnji sukobi ili pobune, nastaju zbog različitih čimbenika kao što su politički sporovi, etnički animoziteti, ekonomske razlike ili borbe za vlast. Posljedice građanskih ratova često su katastrofalne za civile, često rezultirajući teškom humanitarnom situacijom. Unutar nacije, politički sukobi manifestiraju se kao sukobi i sporovi između političkih frakcija ili stranaka. Ovi se sukobi mogu vrtjeti oko razlika u političkim programima, ideoloških varijacija ili borbi za moć. Transformacija specifičnih pitanja u politička pitanja može pogoršati društvene podjele i spriječiti postizanje konsenzusa ili rješenja. Međuljudski sukobi obuhvaćaju sukobe, rasprave ili rasprave koje se javljaju među pojedincima ili manjim kolektivima.
Ovi sukobi mogu biti potaknuti različitim vrijednostima, interesima ili perspektivama, a mogu se manifestirati u različitim oblicima, poput verbalnih svađa, fizičkih sukoba ili emocionalnih napetosti. Očuvanje stabilnosti i prosperiteta društava ovisi o razumijevanju temeljnih razloga sukoba i otkrivanju mirnih rješenja. Diplomatski napori, posredovanje, poticanje dijaloga i sudjelovanje u pregovorima često služe kao učinkovite metode za prevladavanje sukoba i uspostavljanje trajnih rješenja. Nadalje, jačanje međunarodnih institucija i zagovaranje tolerancije, razumijevanja i suradnje imaju ključnu ulogu u smanjenju sukoba i izgradnji skladnije globalne zajednice.
