Mnogi od nas kroz život prolaze upoznavajući nove ljude i ostavljajući stare nakon što ljubavna veza pukne. Međutim, neki ljudi cijeli život nailaze na tu jednu osobu s kojom ne mogu, ali ne mogu ni bez nje. Danas vam otkrivamo jednu takvu situaciju na jugoslovenskoj glumačkoj sceni.
Kultni Dragomir Bojanić Gidra rijetko je iznosio detalje iz svog privatnog života. Stoga mnogi ne znaju da je bio u braku s glumicom Ljiljanom Kontić, s kojom je dobio kćer Jelenu. Njihova je romansa planula na prvi pogled, što je dovelo do vjenčanja 1966., samo nekoliko godina nakon prvog susreta. Nikad nisam mislio da bih se mogao naći u takvoj zamci, primijetio je.
“Kao mladić, nikad nisam mogao zamisliti da ću jednog dana osjetiti tako duboku povezanost sa svojom obitelji”, rekao je glumac. Gidrini komentari o njegovoj supruzi otkrivaju njegovu duboku naklonost prema njoj, ali su također nailazili na poteškoće u svom odnosu.
- Zajedno trideset godina, prošli su kroz dva razvoda i tri puta potvrdili svoju privrženost jedno drugom. Njihov put započeo je kada su oboje upisali studij glume, a Ljiljana je bila dvije godine starija od Gidre. Vjenčali su se 1966., a četiri godine kasnije dobili kćer Jelenu.
Ljiljana Kontić našoj je publici najpoznatija po ulozi Ljeposave u seriji “Đekna još nije umrla, a kada će, ne znamo”. Uz supruga se pojavila u epizodi “Šta kad ljubav rodi” kultne serije “Žikina dinastija”, gdje je uz Natašu glumila profesoricu glazbenog Mišu. Osim rada u “Žikinoj dinastiji”, Ljiljana je s Gidrom surađivala na filmu “13. srpnja” iz 1982. godine.
BONUS TEKST
Krastavci (Cucumis sativus) ubrajaju se među najranije povrće koje su ljudi uzgajali, a korijeni sežu u tropska i suptropska područja Indije. Smatra se da su se uzgajale prije više od 3000 godina, a sada su glavna namirnica u prehrani diljem svijeta.
Njihova široko rasprostranjena privlačnost ne dolazi samo od njihovog osvježavajućeg okusa i značajnih nutritivnih prednosti, već i od lakoće kojom se mogu uzgajati. Karakteristike krastavaca otkrivaju da ova jednogodišnja biljka pripada obitelji bundeva (Cucurbitaceae).
Tipično su njegovi plodovi izduženi i imaju boju od svijetlozelene do tamnozelene. S udjelom vode od približno 95%, krastavci su savršeni za održavanje hidratacije, osobito tijekom ljetne sezone. Osim visokog udjela vode, ovo povrće obiluje vitaminom K, bitnim za zgrušavanje krvi i održavanje zdravlja kostiju, zajedno s vitaminima B i C. Osim toga, ono sadrži minerale poput kalija, magnezija i mangana.
Krastavci nude brojne zdravstvene prednosti, prvenstveno zbog značajnog sadržaja vode, koja pomaže u održavanju tijela hidriranim – bitnim čimbenikom za normalne tjelesne funkcije. Sa svojim niskim sadržajem kalorija savršeni su za pojedince koji žele smanjiti potrošnju kalorija ili kontrolirati svoju težinu.
- Osim toga, krastavci su bogati antioksidansima, uključujući beta-karoten i flavonoide, koji pomažu u borbi protiv slobodnih radikala i smanjuju upalne procese u tijelu. Dobro poznata prednost krastavca leži u njegovom doprinosu njezi kože.
Brojne maske i kreme za lice sadrže ekstrakte krastavca zbog njihovih osvježavajućih i umirujućih svojstava. Osim toga, nanošenje kriški krastavca na oči može pomoći u smanjenju natečenosti i podočnjaka. Krastavci su jednostavno povrće za uzgoj, sve dok im se osiguraju pravi uvjeti.
Ove biljke uspijevaju u toplim, sunčanim krajevima gdje se temperature kreću od 20°C do 30°C. Zbog puzavica koje se brzo šire, zahtijevaju dovoljno prostora. Kako bi se biljke podigle s tla, često se koriste sustavi potpore poput mreža ili stupova. Krastavci najbolje uspijevaju u tlu koje je bogato organskom tvari, dobro je drenirano i ima blago kiseli do neutralni pH, idealno između 6 i 7.
Dosljedno zalijevanje je ključno, osobito tijekom sušnih razdoblja; međutim, mora se paziti da se izbjegne prekomjerno zalijevanje, jer to može dovesti do bolesti poput plamenjača. Osim toga, krastavci su osjetljivi na niske temperature, pa ih je preporučljivo saditi tek nakon što nestane opasnost od mraza.
