Stari Slaveni vjerovali su da su ove biljke predznak nesreće i da se nikako ne smiju uzgajati u vrtu. Kršćanstvo je, pišu Novosti, doprinijelo održavanju raznih religijskih vjerovanja u vezi s biljkama, uključujući ideju da se hrastovi ne smiju rušiti i da se tijekom Božića grana unosi u kuću. Čuvarkuća ili iris nalazi se na krovu kuće kako bi se zaštitila od groma.

  • Preporučljivo je ne saditi bagrem u blizini kuće, jer je njegov nekadašnji naziv bio nerod. Osim toga, ne preporučuje se cijepljenje bagrema. Kada se stablo ukloni zbog sušenja ili njegovo korijenje ugrožava stabilnost kuće, možda je pravi trenutak za rekonfiguraciju dvorišta i davanje prioriteta biljkama koje su naši preci cijenili.

Stablo oraha u dvorištu povezuje se s nesrećom i smrću. Smatra se nepovoljnim imati orah u blizini kuće, kako zbog korijena, tako i zbog sjene koju baca na dom. Sjedenje ispod stabla oraha nije preporučljivo. U vrtu rastu i orasi i dudovi, ali su na ovom mjestu stradali svi ukućani. Najprije treba posaditi drveće i grmlje, a zatim cvijeće. Najljepši ukras koji dvorište može imati je hrast, čija elegantno razgranata krošnja pruža “gustu” hladovinu. Ovo sveto drvo uspijeva u blizini vode i služi kao simbol dugovječnosti.

  • Za Slavene je lipa imala sveto značenje zbog svojih ljekovitih cvjetova. Ovo je drveće također nudilo izvrsnu ispašu pčelama, a medovina je služila kao primarni izvor slastice među Slavenima. Osim toga, vapneni je ugljen poznat po svojim svojstvima pročišćavanja vode. Unatoč tome, lipa je postavljena uz garnituru za sjedenje, ostaje blizu, ali ne i neposredno iznad nje.

Uz vrbu se veže vrijeme kada su se djeca koja su se loše ponašala nazivala “mirkom”, a na Novu godinu, Lazarevu subotu i Cveti udarali su djecu vrbovim grančicama govoreći im “rasti kao vrba”. Osim toga, kora vrbe ima ljekovita svojstva koja mogu pomoći kod prehlade. Glog služi kao snažan lijek za srčane tegobe, a ujedno je i najučinkovitija obrana od vampira i demona.

  • Ovaj izdržljivi, listopadni grm može se naći u bijelim, crnim ili crvenim varijantama, s bobicama koje se beru kada su potpuno zrele za izradu džemova, čaja i sokova. Osim toga, savršena je za korištenje kao živica, a prilikom sadnje u rupu treba ugraditi vapno. U proljeće drijen najprije procvjeta, a do jeseni daje zrele plodove.

Za Đurđevdan se domovi kite drijenom jer predstavlja zdravlje, dok se za vrijeme Sveta tri kralja djeci daje cvijet drijena da jedu kako bi ojačali otpornost na bolesti. Jabuka je omiljeno voće, značajno kao svadbeni detalj i tradicionalno se ne jede prije Petrova dana.

  • U Srbiji je kalemljenje jabuka dugogodišnja praksa, a onima koji u tome nisu sudjelovali bilo je zabranjeno brati ih. Domaća sorta petrovac odlikuje se robusnim, zaobljenim stablom čiji plod dozrijeva u srpnju. Cena za sadnice je 200 dinara. Srbi su u svojoj domovini uzgajali šljive, a od tada se održala vrhunska sorta za sušenje, poznata kao požegača. Kožica ove sorte bogata je visokokvalitetnim eteričnim uljima.
Besplatno

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here