Branković
U 14. i 15. stoljeću Brankovići su imali značajan utjecaj kao plemićka loza. Značajno je da se Vuk Branković istaknuo kao istaknuta ličnost, posebno zbog svog angažmana u Kosovskoj bici. Sklopio je brak sa Marom, ćerkom kneza Lazara i kneginje Milice. Na kraju su se uzdigli na položaj despota, služeći i kao neovisni vladari i kao vazali pod turskom vlašću. Trenutno je široko prihvaćeno da nema preživjelih potomaka iz ove cijenjene loze.
Balšić
U periodu od 1360. do 1421. Zeta je bila pod upravom srednjovjekovne vladarske dinastije Balšića. Nakon smrti cara Dušana, Balšići preuzimaju vlast u Zeti, priznajući ceremonijalnu vlast srpskog cara Uroša.
Branivojević
Tijekom druge polovice 13. st. i početkom 14. st. Humom je upravljala obitelj Branivojević, plemićka loza podrijetlom iz Hercegovine.
Vlastimirović
Dokazi pronađeni u povijesnim zapisima potvrđuju postojanje Vlastimirovića, početne kraljevske obitelji Srbije. Znanstvenici su ovoj dinastiji dali ime Vlastimirovići, po njenom osnivaču knezu Vlastimiru, koji je osnovao samostalnu državu. S druge strane, u njihovo se vrijeme vladarska obitelj obično nazivala Nemanjićima. Postoje slučajevi, iako rijetki, da je ova loza poznata i kao Višeslavići ili Višeslavljevići, u čast prvog zabilježenog vladara, kneza Višeslava.
Vojinović
U 14. stoljeću, nakon smrti cara Dušana, Vojinovići, velika srpska porodica, stječu značajan utjecaj u Srbiji Nemanjića. Nakon što se srpsko carstvo raspalo, istaknuti članovi obitelji, uključujući velikog kneza Vojislava Vojinovića i njegovog nećaka Nikolu Altomanovića, pojavili su se kao dominantni zemljoposjednici u Srbiji.
Vojislavljević
Počevši od doba Jovana Vladimira, srpsku dinastiju Vlastimirovića nasljeđuju Vojislavljevići, srednjovjekovna srpska dinastija, koja preuzima vlast nad Dukljom. Njihova se vlast proširila i na susjedna područja poput Zahumlja, Raške i Bosne. Od 1034. do 1186. godine Vojislavljevići su vladali ovim krajevima dok ih na kraju nije smijenila dinastija Nemanjića.
Vukanović
U razdoblju od kraja 11. do početka 12. stoljeća Raškom je vladala dinastija Vukanović. Lozu, koja je dobila ime po cijenjenom raškom županu Vukanu, suvremeni su znanstvenici radi identifikacije označili kao “Vukanovići”.
Dejanović
U drugom dijelu 14. stoljeća moćna dinastija Dejanovići ili Dragaš, istaknuta srpska loza, držala je vlast nad teritorijem koji je obuhvaćao konvergenciju današnje Srbije, Bugarske i Makedonije. Dejan, rodonačelnik ove ugledne porodice, bio je oženjen Teodorom, sestrom cara Dušana. Konstantin Dragaš, poznat kao beg Kostadin u narodnoj epici, veličan je kao drug Marka Kraljevića. Njegovo područje utjecaja se protezalo i do grada Velbužda, danas poznatog kao Ćustendil, što je ime izvedeno iz turskog izraza Ćustendil, koji označava Konstantinove toplice.
Dinjičić
U doba bosanskog kraljevstva Jadarskim krajem je gospodarila ugledna loza poznata kao Dinjičići. Najraniji poznati rodonačelnik ove obitelji je uvaženi župan Dinjičić, čije ime je dokumentirano u povelji bosanskog kralja Tvrtka I Kotromanića 10. aprila 1378. godine.
Zlatonosović
U doba bosanskog kraljevstva Usorski kraj je bio pod vlašću Zlatonosovića, plemićke obitelji podrijetlom iz Bosne. Značajne osobe unutar ove obitelji uključivale su Vlada i Stjepana Zlatonosovića, koji su igrali aktivnu ulogu u Kosovskom ratu 1389. Tragično, njihovo sudjelovanje u sukobu dovelo je do toga da su ih kasnije zarobili Turci.
Jakšić
Ugledna obitelj Jakšić nastala je za vrijeme vladavine srpske despotovine. Njihova izvanredna hrabrost u bitci protiv Turaka duboko je utjecala na Mađare, što je navelo kralja Matiju da im dodijeli prestižno odlikovanje mađarskog plemstva. S ljubavlju ih je nazvao “kamenima temeljcima kršćanstva”. Vuković i Hranić imena su koja padaju na pamet.
U srednjem vijeku veliki značaj u Bosanskom kraljevstvu imala je porodica Kosača koju su činili ogranci Hercegovići, Kosačići, Vukovići i Hranići. Kao potomci vladarske obitelji Kotromanić, bili su najutjecajnija obitelj u regiji. Smješteni u početku u blizini izvora Drine i Foče, njihov teritorij se postepeno proširio na Zahumlje, koje je danas poznato kao Hercegovina.
Naime, Vlatko Vuković, član obitelji Kosača, imao je ključnu ulogu kao zapovjednik 1. čete i vodio lijevo krilo bosanske vojske tijekom Kosovskog rata. Kotromanić U razdoblju od 1250. do 1463. godine Kotromanići, vladarska dinastija srednjovjekovne Bosne, držala je vlast nad ovim područjem. Njihov primarni posjed protezao se kroz srednju Bosnu, obuhvatajući dolinu rijeke Bosne, Vranduk i župu Lašvu. Istaknuti gradovi u njihovoj nadležnosti bili su Visoko, Sutjeska, Bobovac, Fojnica i Kreševo, kao i okolna rudarska naselja.
Omerbašić Loza obitelji Omerbašić može se pratiti od bana Boriča, prvog vladara Bosne i najstarijeg sina ugarskog kralja Kolomana. Iako nije dobio priznanje od oca, Borič se uzdigao do kneza i rodonačelnika svih budućih bosanskih vladara. Nadalje, Omerbašići su specifična grana obitelji Borić koja pripada većem plemenu Berislavića. Lazarević U 14. i 15. stoljeću uzdiže se ugledna srpska plemićka obitelj Lazarevići.
Pribac Hrebeljanović, logotet i peharnik na dvoru cara Dušana, utvrdio je korijene dinastije. Lazar Hrebeljanović je, slijedeći očeve stope, predvodio vojsku u ključnoj bici na Kosovu. Nažalost, nagađa se da je obiteljska loza prekinuta jer Lazarevi sinovi, Stefan i Vuk, nisu imali nasljednika. Marnjavčević Na području današnje Makedonije gospodarili su Mrnjavčevići, velikaška obitelj iz srednjovjekovne Srbije.
Unutar te obitelji značajnu vlast imala su dva brata, Vukašin i Uglješa. Nažalost, obojica su poginula u sudbonosnom okršaju s Turcima na Marici 1371. Marko, Vukašinov sin, u narodnoj se predaji uglavnom slavi kao Kraljević Marko, glasoviti srpski junak. Nemanjić Srbija je bila pod autoritativnom vlašću Nemanjića, srednjovjekovne srpske dinastije, više od dvije stotine godina.
Ova dinastija, koja se sastojala od jedanaest vladara, mogla je potencijalno proširiti svoj utjecaj preko ženske loze na dinastiju Lazarević. Vezikula U srednjem veku, Oblačići, veoma cenjena srpska plemićka loza, posedovali su posede u severnoj Šumadiji. Iako se Rade Oblačić smatra rodonačelnikom ove obitelji, specifičnosti njegovog porijekla ostaju obavijene velom neizvjesnosti.
Prema izvješćima iz Novog, povijesni dokumenti potvrđuju njegovu predanu službu despotima Stefanu Lazareviću i Đurđu Brankoviću. Jablanović. U doba Bosanskog Kraljevstva, istaknuti srednjovjekovni bosanski rod koji se spominje kao Pavlovići ili Jablanići vršio je kontrolu nad istočnim i jugoistočnim teritorijem današnje Bosne i Hercegovine, priznatim kao Zemlja Pavlovića.
Među njihovim uglednim članovima Pavle Radenović se istaknuo kao znamenita ličnost i utemeljitelj ove loze. Ipak, nakon osmanskog preuzimanja Bosanskog kraljevstva 1463. godine, ime Pavlović nestaje iz povijesnih zapisa. Sanković Porijeklom iz srednjovjekovne Bosne, obitelj Sanković ima prestižan status u bosanskohercegovačkom društvu, vršeći svoju vlast nad područjem Huma.
