Regije poznate kao plave zone dom su najdugovječnijim pojedincima na svijetu, a postoje četiri takva područja, što slučajno odgovara broju različitih vrsta kruha koje jedu svaki dan. Određena mjesta na planetu dom su pojedinaca koji uživaju u dugom i zdravom životu, koji često prelazi 100 godina. Usvajanjem njihovih prehrambenih navika i vi biste mogli postići status stogodišnjaka.
- Naime, najdugovječnija populacija na svijetu uključuje određene vrste kruha u svoju prehranu. Priprema ovih kruhova ovisi o upotrebi zdravih žitarica, a evo vodiča kako ih sami napraviti. Područja koja su prepoznata po dugom životnom vijeku svojih stanovnika nazivaju se plavim zonama.
Globalno, postoji pet značajnih regija koje odgovaraju ovom opisu: Sardinija u Italiji, Okinawa u Japanu, Ikaria u Grčkoj, poluotok Nicoya u Kostariki i Loma Linda u Kaliforniji. Osim značajnog udjela stogodišnjaka koji žive na ovim lokacijama, mnogi pojedinci također uživaju dobro zdravlje, a malo njih pati od ozbiljnih bolesti poput bolesti srca, pretilosti, tumora ili dijabetesa.
- Prema istraživaču Danu Bittneru, dugovječnost opažena u plavim zonama povezana je s čimbenicima kvalitete života kao što su pozitivan pogled na svijet, niski stres, stalna tjelesna aktivnost i hranjiva prehrana. U tim se zajednicama većina prehrane sastoji od biljne hrane lokalnog porijekla, koja čini otprilike 80 posto njihovog unosa, uz dodatak ribe, jaja i mliječnih proizvoda. Stanovnici plavih zona oko 65 posto svoje prehrane dobivaju iz ugljikohidrata, što uključuje cjelovite žitarice, voće, povrće i mahunarke.
Meso se jede rijetko, otprilike 50 grama pet puta mjesečno, dok se riba konzumira oko 100 grama tri puta tjedno. Jaja i mliječni proizvodi uključeni su u vrlo ograničenim količinama. Regulacija dodanih šećera je stroga i ne dopušta više od sedam žličica dnevno. Od pića se najčešće konzumira voda i čaj, dok se u kavi i vinu uživa u umjerenim količinama. U plavim zonama kruh nije zabranjen; nego igra značajnu ulogu u njihovoj hranjivoj prehrani.
- Četiri najomiljenije sorte kruha koje se nalaze u plavim zonama. Za razliku od zapadnih zemalja, gdje dominira bijelo, rafinirano brašno kao poželjna vrsta kruha, u plavim zonama ljudi uživaju u domaćem kruhu napravljenom od cjelovitih sastojaka, bez ikakvih dodataka. Fermentirani kruh od kiselog tijesta.
Ovaj kruh, omiljen na Ikariji i Sardiniji, sastoji se od vode, integralnog brašna i domaćeg kvasca. Proces fermentacije uključen u njegovu pripremu obogaćuje kruh probioticima koji pospješuju probavu i jačaju imunološki sustav. Kruh od cjelovitih žitarica Stanovnici Ikarije i Sardinije sami melju žitarice poput pšenice, raži i ječma, što rezultira kruhom koji je bogat vlaknima, vitaminima B i esencijalnim mineralima uključujući magnezij, kalij i željezo, a svi oni podupiru opće zdravlje.
- Pogačice od cjelovitih žitarica U Ikariji, pogačice uživaju popularnost i lijepo se slažu s biljnim proteinima poput humusa ili kuhanog graha i leće. Osim toga, ovakav kruh obiluje hranjivim tvarima. Kruh od kukuruznog brašna U Loma Lindi, kukuruzno brašno, glavna namirnica već tisućama godina, uživa značajnu popularnost. Prema Diversity Plusu, ovaj kruh često uključuje brašno od pira i laneno sjeme, koje je izvanredan izvor omega-3 masnih kiselina.
