Demencija je gadno mentalno oboljenje koje polako razara mozak i najčešće se vezuje za poodmaklu životnu dob. Starije osobe često gube svoje kognitivne funkcije dok im se mozak postepeno raspada. Danas otkrivamo koji su to poznati znakovi.
- Zbog demencije provela je nekoliko godina u bolnici jer se nije mogla brinuti sama za sebe. Poznata glumica Rada Đuričin preminula je u 91. godini života, ostavivši iza sebe uglednu ličnost srpskog glumišta, koja je briljirala kako u nastupima uživo, tako i na televiziji.
Dugi niz godina glumica se borila s demencijom dok ju je kontinuirano pratio liječnik i primala odgovarajući tretman za razne druge zdravstvene probleme. Kako kaže izvor blizak poznatoj glumici, “Po Radinom prijemu u bolnicu saznali smo da boluje od jedne vrste demencije i da joj je potreban stalni nadzor.
Donedavno je bila prisutna njegovateljica koja je brinula o njoj, ali kako joj se stanje pogoršavalo, odvedena je u bolnicu, gdje je sada pod stalnim nadzorom medicinskog osoblja. Glumica Vjera Mujović u intervjuu je izrazila duboku zabrinutost za Radu, podijelila žaljenje i poželjela mu brz oporavak; Nažalost, do tog ishoda nije došlo. Vjera navodi da je godinama provela u bolnici boreći se sa zdravljem jer je demencija uzela danak.
- Ipak, držali smo se uvjerenja da će joj njezina pozitivna energija pomoći da se osjeća bolje. Prošlo je mnogo godina od njene izjave, a Rada i dalje nije dobro, iako je doživjela duboku starost.
Irfan Mensur, glumac koji s Radom radi dugi niz godina, jednom joj se obratio s porukom ohrabrenja. Rada mi je među najdražim kolegicama i glumicama. Glumila je u više predstava koje sam režirao, uključujući i “Primadone”, uz Tanju Bošković. Rada je imala duboku naklonost prema toj predstavi, a zadnji put ju je izvela prije tri mjeseca u Crnoj Gori.
- Ubrzo nakon toga izrazila mi je zabrinutost da se ne osjeća dobro – kaže Mensur, koji o Radinim zdravstvenim problemima nije želio govoriti. Rada Đuričin diplomirala je i književnost i glumačku akademiju.
Studij na FDU završila je uz kolege Nikolu Simića, Ružicu Sokić i Velimira Batu Živojinovića. Dobitnica nagrade Zlatni puran za životno djelo, iza sebe ima dugu karijeru s ulogama u raznim filmovima i televizijskim serijama, poput “Selo gori, a baba se češlja”, “Tajne vinove loze”, ” Miris kiše na Balkanu”, “Vojna akademija” i mnoge druge. Gubitak pamćenja nije početni znak bolesti, a ako ne napreduje tijekom najmanje šest mjeseci i ne ometa profesionalne i svakodnevne aktivnosti, vjerojatno se ne radi o demenciji u ranom stadiju.
- Ako se gubitak pamćenja pojača i uzrokuje probleme, važno je potražiti liječničku procjenu. Demencija može započeti promjenama u ponašanju koje su neuobičajene za pojedinca, a koje mogu primijetiti oni oko njih.
Ponekad se u početku mogu manifestirati poremećaji povezani s govorom, orijentacijom, koordinacijom pokreta, pažnjom, kognicijom i drugim funkcijama mozga. Procjena uključuje neurološku i psihijatrijsku procjenu, neneuropsihološke procjene, relevantne krvne pretrage, skeniranje mozga ili magnetsku rezonanciju, zajedno sa svim drugim potrebnim analizama. Prepoznavanje tipa demencije je ključno zbog prilagođenog liječenja koje je potrebno provesti.
Demencija proizlazi iz niza moždanih poremećaja kao i stanja koja utječu na druge organe i tkiva (ukupno oko 150) koja rezultiraju degeneracijom živčanih stanica (neurona). Budući da se te stanice rijetko obnavljaju u mnogim od ovih stanja, tijekom vremena opaža se pad u tri ključna područja zahvaćena demencijom: spoznaja, ponašanje i svakodnevne životne aktivnosti. Alzheimerova bolest i vaskularna demencija dva su najčešća tipa demencije.
