Svi primjećuju neke probleme kod mlađih generacija zbog uticaja interneta i ekonomskih neprilika. Današnji svijet je daleko siroviji i okrutniji zbog mnogih činioca i to se odražava na novijim generacijama. Danas otkrivamo šta stoji iza toga.
- U našem današnjem dobu, postoji rastuća prevalencija patološkog narcizma među općom populacijom, s otprilike 10 do 15 posto pokazuje simptome poremećaja osobnosti, a jedan od šest ima specifično dijagnosticiran narcisoidni poremećaj.
To sugerira da narcisoidne sklonosti pojedinaca u modernom društvu postaju sve više patološke. Među svim različitim vrstama poremećaja osobnosti najzastupljeniji je mješoviti poremećaj koji označava mnoštvo preklapanja i nedostatak specifičnih dijagnoza. Zanimljivo, narcisoidni poremećaj čini značajnih 16 posto tih slučajeva.
Prevalencija poremećaja osobnosti obilježenih patološkim narcizmom čest je predmet rasprave unutar medicinskih zajednica, ali i šireg društva. Prožimajući utjecaj narcizma u zapadnoj kulturi često se priznaje, a neki ga čak označavaju kao široko rasprostranjenu epidemiju našeg modernog doba.
Prema riječima Darka Marčinka, predstojnika Klinike i profesora psihijatrije na Medicinskom fakultetu, narcizam se može manifestirati kao zdrava i konstruktivna crta ličnosti. S druge strane, upozorava da ono može imati štetna svojstva, što naziva patološkim narcizmom. Stanje mentalne ravnoteže, snažan osjećaj samopouzdanja i utemeljena percepcija sebe i drugih povezani su s pozitivnim oblikom narcizma.
Da bismo u potpunosti shvatili ovaj koncept, ključno je razmotriti njegovu povezanost s psihološkom strukturom osobnosti pojedinca. Prema profesoru, psihodinamske teorije ocrtavaju tri razine disfunkcionalne organizacije ličnosti koje služe kao pokazatelji koliko je pojedinac daleko od razumijevanja sebe i svojih odnosa s drugima.
Neurotična razina, koja obuhvaća niz relativno blagih poremećaja kao što su neuroza i anksioznost, je razina organizacije koja je najbliža istini ili mentalnom blagostanju. Unutar područja psihološkog razvoja, antiteza gore navedenoj razini je psihotična razina, koju karakteriziraju značajna iskrivljenja u percepciji stvarnosti.
- Između neurotične i psihotične razine nalazi se posebna organizacija osobnosti poznata kao granična organizacija, pri čemu pojedinci mogu pokazivati simptome narcističkog poremećaja osobnosti, kao što je opširno opisano u znanstvenim radovima.
Prema riječima dr. Marčinka, temeljni mehanizam obrane poznat je kao rascjep ličnosti. U ranim fazama života to je korisno jer omogućuje djetetovom umu da percipira stvari na pojednostavljen način, kategorizirajući ih kao pozitivne ili negativne. Čak iu odrasloj dobi, osobe s narcističkim poremećajem održavaju dominantnu podijeljenost u percepciji samih sebe, promatrajući sebe ili kao iznimno dobre ili kao beznadne i loše.
Istraživanje povezanosti patološkog narcizma i želje za osvetom pomno je proveo Vamik D. Volkan, cijenjeni psihijatar i psihoanalitičar. Ovaj je model zatim proširen na razumijevanje društvenih sukoba, pružajući uvid u uzroke specifičnih ratova koji su se odvijali krajem 20. stoljeća. Maligni narcisi, oličenje narcističke patologije, čvrsto vjeruju da su izuzeti od zakona koji upravljaju društvom i da se nikada neće suočiti s posljedicama svojih postupaka.
Ovaj osjećaj nepobjedivosti često ih navodi na put kriminalnog ponašanja, jer nudi brzi put do ozloglašenosti. Prema psihijatru, pojedincima s narcističkim poremećajem osobnosti nedostaje sposobnost da se integriraju na zdrav način. Kao rezultat toga, često traže osvetu kada se osjećaju povrijeđeno ili ljuto.
U metaforičkom smislu, patološki narcisi nalikuju nezreloj djeci koja izbijaju bijes kada ne dobiju ono što žele, doživljavajući sebe kao žrtve nepravde. Njihova samopercepcija često je u suprotnosti sa stvarnošću. Većina tih pojedinaca pati od teških poremećaja osobnosti, što je dokaz rasprostranjenosti mržnje i patološkog narcizma u našem društvu.
Skloni su svaljivati krivnju isključivo na druge, stvarajući lažni svijet koji im dopušta da omalovažavaju i ponižavaju one oko sebe, dok se izbjegavaju suočiti sa svojim duboko ukorijenjenim osjećajima manje vrijednosti. Na taj način privremeno ublažavaju vlastitu negativnu percepciju sebe. Prema riječima liječnika, osobe s poremećajem osobnosti pribjegavaju vrijeđanju drugih kako bi se smirile.
Tvrdi da osobe s poremećajem osobnosti imaju osjećaj unutarnje praznine, a dalje objašnjava da je nezdravi sram, koji smatra značajnim emocionalnim čimbenikom, usko povezan s karakteristikama patološkog narcizma. Kroz proces psihoterapije pojedinci mogu steći dublje razumijevanje svojih problema.
- Opsežna istraživanja su pokazala da uz dosljedan trud postaje moguće sustavno zamijeniti štetne narcističke obrasce onima korisnijima. Prema dr. Marčinku, njegovanje empatije i zahvalnosti može pomoći u razumijevanju i borbi protiv štetnih narcističkih sklonosti.
Imati pozitivne i ispunjavajuće veze s drugima ključno je za nečije sveukupno mentalno blagostanje. Postoji izravna korelacija između zahvalnosti i mentalnog zdravlja, budući da su studije pokazale da pojedinci koji posjeduju višu razinu zahvalnosti imaju tendenciju da dožive veću sreću i uživaju u zadovoljavajućim vezama.
