Ivana Španović svoje rano upoznavanje atletskog stadiona duguje svojoj majci Vesni Španović koja ju je od malih nogu brinula o njemu. U proteklih četrdesetak godina Vesne Španović držala je rekord u sprintu u Jugoslaviji. Zbog obiteljske tragedije bila je primorana prekinuti svoju sportsku karijeru u tom razdoblju, potpuno nesvjesna da će njena kći na kraju nastaviti upravo tamo gdje je ona stala.
Prema razgovoru za Kurir, moja majka Vesna bavila se i ženskim nogometom i rukometom, a svoju strast prema ovom sportu prenijela je i na Ivanu. Za razliku od toga, ljubav sam pronašao u disciplini skok u dalj, ali sam sudjelovao iu sprinterskim natjecanjima. Sa sedamnaest godina osvojio sam naslov prvaka u vrlo konkurentnoj staroj Jugoslaviji. Ljudi su me nazivali talentom koji obećava, iako je nažalost moj uspjeh bio kratkog vijeka.
Vesna priča kako joj se život naglo preokrenuo kada joj je majka tragično preminula od izljeva krvi u mozak. Osim suočavanja s ocem alkoholičarem, njezine su godine bile obilježene burnim odrastanjem, a prolazne trenutke utjehe pronalazila je samo tijekom natjecanja ili priprema. Nakon prerane majčine smrti, Vesnu je otac istjerao iz kuće. No, imala je tu sreću da joj je teta, majčina sestra, uskočila i pomogla joj da završi srednju školu. S devetnaest godina Vesna je uspjela dobiti posao trgovca, što je bila sreća koja će joj oblikovati budućnost.
Vesna sada tvrdi da je Ivana bez problema nastavila tamo gdje je stala. – Ni sada, kad se ona natječe, ne mogu sjediti, digne mi se adrenalin, ne mogu a da ne vičem i ne bacam predmete s tribina – uzviknula je Vesna. “Ponekad mi se čini kao da je život ispleo nevjerojatnu priču u kojoj Ivana nastavlja moj sportski put tamo gdje sam ja stala, a istovremeno se upušta u svoju beskrajnu bajku”, razmišljala je Vesna.
- Ivana se rado prisjeća neizmjerne podrške i motivacije koju je dobivala od svoje majke. “Iako majčine medalje nisu bile moj primarni fokus, međusobno smo se prijateljski okladili – ciljao sam nadmašiti njezin osobni rekord. Nije mi trebalo dugo da postignem ovaj podvig i dobijem okladu, zaradivši tako svoj prvi mobitel telefon!” Sa samo 13 godina Ivana se s ponosom prisjeća ovog uspjeha.
BONUS TEKST
Osjećate li umor, letargiju i nedostatak energije nakon buđenja? Možda ove simptome pripisujete pojavi proljetnog umora. Međutim, važno je biti oprezan jer ovi pokazatelji mogu biti znakovi upozorenja na značajniji temeljni problem.
- Usred raširene rasprave o proljetnom umoru, ključno je biti oprezan i prepoznati da umor može ukazivati na temeljne zdravstvene probleme značajnije prirode. Nedovoljna prehrana, sjedilački način života, komplikacije sa štitnjačom, anemija i kronične bolesti među potencijalnim su čimbenicima koji pridonose vašoj nemilosrdnoj iscrpljenosti.
U slučaju da imate osjećaj umora i osigurate dovoljnu količinu sna, ključno je uzeti u obzir dijabetes kao potencijalni faktor. To je posebno važno za osobe starije od 45 godina, one s prekomjernom težinom ili one s obiteljskom predispozicijom za dijabetes.
Simptomi depresije obuhvaćaju više od samog emocionalnog stresa; mogu se očitovati kao umor i stalni osjećaj umora. Ovo stanje mentalnog zdravlja nadilazi osjećaje tuge i može predstavljati fizičke znakove, uključujući stalnu iscrpljenost, poremećaje u obrascima spavanja i smanjeni apetit.
Kako biste poboljšali svoje opće blagostanje i održali optimalnu razinu energije, preporučljivo je uključiti veću količinu svježih namirnica u svoju prehranu, osobito onih koje obiluju vitaminom C. Osim toga, bitno je dati prednost konzumaciji vitamina B kompleksa i vitamina D, jer igraju vitalnu ulogu u jačanju živčanog sustava i održavanju zdrave energetske ravnoteže. Preporuča se ograničiti unos šećera i prerađene hrane kako biste spriječili nagli val energije praćen brzim padom i osjećajem iscrpljenosti.
Bavljenje tjelovježbom još je jedna opcija koju treba razmotriti. Iako možda nije najprivlačniji izbor, održavanje dosljedne rutine tjelesne aktivnosti ima potencijal uvelike poboljšati vaše emocionalno stanje i potaknuti vašu vitalnost. Preporuka je da svakodnevne šetnje na otvorenom pređu u naviku, pišu Vijesti.me.
