O njegovim dobrobitima detaljnije je govorila nutricionistica Ivana Mišić. Kada je riječ o prehrani, mnogi ne znaju da su određene namirnice ne samo ukusne, već i vrlo zdrave. Jedna od njih je slatka, sočna dinja, prepuna vitamina C, B6, magnezija i drugih. Detaljnije o njegovim dobrobitima govorila je Ivana Mišić, nutricionistica:
– Dok je glavni sastojak voda, čak do 90 posto, dinja je vrlo hranjiva i izvrstan izvor vitamina C, kalija, beta karotena — osobito one sorte koje imaju narančasto meso. Prepuni su bioflavonoida, karotenoida i drugih biljnih pigmenata koji djeluju kao štit od kardiovaskularnih i drugih bolesti. Obiluju mineralima poput tiamina, niacina, vitamina B6, folne kiseline, željeza i drugih elemenata u tragovima kao što su magnezij, bakar, kalij, mangan, fosfor.
Jestive sjemenke su bogate vlaknima, proteinima i omega tri masnim kiselinama. Dinja uvelike pomaže u kontroli dijabetesa jer joj je glikemijski indeks 4 (četiri). Nisko glikemijsko opterećenje također znači da nema skokova šećera u krvi, stoga se preporučuje u dijabetičkim dijetama. Prilikom kupnje odaberite dinju koja je čvrsta, teška i simetrična bez ikakvih mrlja ili oštećenja.
Danas je većina voća dostupna za kupnju tijekom cijele godine. No, slatkoća i sočnost ovisit će o tome kojem godišnjem dobu voće pripada. Prije rezanja dinje potrebno je dobro oprati koru (vanjski dio) kako bi se smanjio rizik od prijenosa salmonele na meso (unutarnji dio). Tko bi trebao izbjegavati dinju? “Oni kojima su propisani beta blokatori trebali bi umjerenije konzumirati dinje zbog visokog udjela kalija.” – zaključuje nutricionistica.
BONUS TEKST
Rak sinusa, uobičajena ali zanemarena bolest, možda se krije upravo u našim sinusima. Obično počinje tiho rasti bez ikakvih vidljivih simptoma, ali ako su prisutni, mogu se manifestirati kao začepljenost nosa-bol-krvarenje. Nos se otvara u nosnu šupljinu. Nosnom pregradom je podijeljena na dva zračna prolaza, desnu i lijevu nosnu šupljinu.
Nosna šupljina leži iznad nepca ili nepčane kosti i posteriorno komunicira sa ždrijelom. Paranazalni sinusi i nosna šupljina filtriraju, zagrijavaju i vlaže zrak koji udišemo prije nego što dospije u pluća. Malignost se može pojaviti u različitim vrstama stanica u paranazalnim sinusima i nosnoj šupljini, a najčešći je karcinom skvamoznih stanica. Ovaj rak će najčešće uzrokovati bolne i pruritične lezije.
Također se mogu vidjeti otvorene rane i krvarenje u područjima koja svrbe. Nos se otvara u nosnu šupljinu koja je podijeljena na dva zračna prolaza. Ostali karcinomi ovog područja uključuju: Adenokarcinomi: tumori žljezdanog epitela Melanomi: počinju u stanicama koje se nazivaju melanociti, stanicama koje koži daju prirodnu boju Sarkom: R
ak koji počinje u mišićnom ili vezivnom tkivu Invertirani papilomi: benigni tumori koji nastaju unutar nosa, manji dio može prijeći u maligni oblik Rizik od razvoja ovog raka povećava se izloženošću kemikalijama ili prašini na radnom mjestu (neki od profesionalnih rizika su izrada namještaja, pilana, obrada drva, obućarstvo, metalurgija, rad u mlinu ili pekari), infekcija HPV-om i pušenje; stariji muškarci su u najvećem riziku od 40 godina. Rizik od razvoja ovog raka povećava se izloženošću kemikalijama.
Simptomi na koje treba paziti: Često su početni simptomi bolesti nespecifični, a neki pacijenti ostaju asimptomatski u ranim fazama bolesti.
Svakako nazovite svog liječnika ako primijetite: sinusitis ili osjećaj pritiska u sinusima glavobolja ili bol u sinusima stalna rinoreja epistaksa kvržicu ili ulceraciju koja postoji izvan nosa obamrlost ili trnci na licu oticanje ili drugi problemi s očima (dvoslike, iznenadni križni vid…) bol u gornjim zubima, klimavi zubi ili proteze koje više ne prianjaju dobro bol ili pritisak u uhu Prognoza i mogućnosti liječenja ovise o mjestu tumora, metastazama u udaljene organe, veličini tumora, vrsti raka, dobi bolesnika i općem stanju.
