Sloboda Mićalović i Vojin Ćetković su godinama već zajedno i važe za jedan od najskladnijih parova na našim prostorima. Upoznali su se zahvaljujući svojim karijerama, koje su ih spojile na raznim projektima.
Poznat po svom ogromnom talentu i širokoj popularnosti, Vojin Ćetković je jedan od najuspješnijih srpskih glumaca. Ipak, on posjeduje izvanrednu sposobnost da zaštiti svoj osobni život od znatiželjnih medijskih očiju. Znanje javnosti o njegovim privatnim poslovima ograničeno je, osim divnog otkrića da dijeli blažen i trajan brak sa zadivljujućom Slobodom Mićalović, te da su zajedno blagoslovljeni radošću odgajanja dviju ljupkih kćeri.
Malo je poznato da Vojin ima brata i sestru po imenu Milovan, koji je dosljedno bio njegov najvatreniji zagovornik, a također je aktivan na polju zabave, iako više iza scene. Unatoč neprisutnosti u javnosti, Milovan, koji radi kao kazališni redatelj, ostvario je jednako uspješnu karijeru kao Vojin.
Tijekom razgovora, Vojin je izrazio duboko poštovanje prema svom bratu, priznajući ga kao jednu od najzaslužnijih ličnosti u glumačkom svijetu. Osvrćući se na drage uspomene, s nostalgijom se prisjetio kazališta “Teatru Za” kao mjesta gdje je proživljavao svoje najdraže trenutke. Razmišljajući o vlastitom putu u industriji, Ćetković je razmišljao: “Jednom kad se gluma prihvati kao legitimna profesija, dolazi do transformativnog pomaka.
Milovan i Bojan, koje mediji često nazivaju Vojinovim bratom i sestrom, imaju različite pozicije u industriji zabave. Milovan, sam po sebi vrsni redatelj, mnogi su zaslužni za oblikovanje Vojinovog glumačkog umijeća, iako postoje glasovi protivljenja koji sugeriraju da je on samo Vojinov rođak. Nasuprot tome, Bojan, koji je odlučio ostati u svom rodnom gradu Kruševcu, pretpostavlja se da je Vojinov mlađi brat i poznat je po svojoj nepokolebljivoj posvećenosti obiteljskim vezama.
- Dodatni tekst: Zamršenost ljudskog uma i duha postaje očita kada se razmišlja o temi mentalnog zdravlja. Ima presudnu ulogu u našem općem blagostanju, utječući na našu samopoimanje, interakcije s drugima i našu percepciju svijeta. Dok fizičko zdravlje često ima prednost, neophodno je prepoznati da je mentalno zdravlje jednako, ako ne i više, značajno za naše cjelovito blagostanje. Koncept mentalnog zdravlja nadilazi puku odsutnost mentalnih poremećaja.
Obuhvaća emocionalnu ravnotežu, samopouzdanje, sposobnost suočavanja s preprekama i njegovanje pozitivnih veza sa samim sobom i drugima. Slično kao što fizička kondicija zahtijeva stalnu njegu i pažnju kroz vježbu, mentalno zdravlje je putovanje koje se stalno razvija i zahtijeva kontinuiranu brigu i održavanje. Ključni aspekt održavanja dobrog mentalnog zdravlja uključuje prihvaćanje i razumijevanje vlastitih emocija, misli i odgovora.
To zahtijeva sposobnost da suosjećamo sami sa sobom, priznamo i prihvatimo i svoje snage i slabosti te se suočimo s izazovima bez izlaganja nepotrebnoj samokritici. U društvu koje često teži savršenstvu, bitno je imati na umu našu ljudskost, zajedno sa svojim nesavršenostima i nedostacima, te shvatiti da je savršeno prihvatljivo pokazivati ranjivost i tražiti pomoć kada je to potrebno.
Okolina igra ključnu ulogu u očuvanju mentalnog blagostanja, pri čemu je ključna podrška obitelji, prijatelja, suradnika i terapeuta. Prisutnost otvorenog dijaloga, empatije i podrške voljenih osoba pokazuje se neprocjenjivom prilikom suočavanja s poteškoćama i upravljanja stresom i traumom. Suprotno tome, društvena stigma i predrasude vezane uz mentalno zdravlje mogu spriječiti pojedince da izraze svoje probleme i traže pomoć, dodajući dodatne prepreke onima koji se bore s problemima mentalnog zdravlja.
Mentalno zdravlje je univerzalna briga koja ne diskriminira na temelju dobi, spola, društvenog statusa ili bilo kojih drugih čimbenika. Ključno je priznati da se svatko može suočiti s izazovima mentalnog zdravlja u bilo kojoj fazi svog života. Otvoreni razgovor i pružanje podrške onima kojima je potrebna od iznimne je važnosti.
Društvu bi trebao biti prioritet edukacija pojedinaca o mentalnom zdravlju i provođenje preventivnih mjera za mentalne poremećaje. Čineći to, možemo poticati uključivo i empatično okruženje u kojem se svatko osjeća cijenjenim i shvaćenim. Osiguravanje dobrobiti našeg mentalnog zdravlja trebao bi biti temeljni aspekt našeg svakodnevnog postojanja, jednako ključan kao i briga za našu fizičku dobrobit. Pažljivim promatranjem sebe, traženjem podrške od okoline i aktivnim sudjelovanjem u očuvanju našeg mentalnog zdravlja, imamo sposobnost izgraditi živote koji su prepuni značaja, sreće i zadovoljstva.
