BONUS TEKST
- Na današnji dan, 14. siječnja, slavimo Mali Božić, na spomendan svetog Vasilija Velikog. Smatra se da se na Vasiljevo treba suzdržati od sukoba, jer upuštanje u takve svađe može dovesti do toga da pojedinci budu izloženi nesreći tijekom cijele godine. U određenim područjima postoji uvjerenje da treba biti posebno oprezan kako bi se izbjeglo da vas drugi zavedu. U nekim krajevima smatralo se da će snijeg ili oblačno nebo na ovaj dan označavati godinu rođenja.
U pojedinim krajevima Hercegovine i dalje se održava tradicija spaljivanja ostataka badnjaka, dok se u brojnim srpskim krajevima prakticira pripremanje obrednog kruha, vasilice. U liturgijskom kalendaru Srpske pravoslavne crkve ovi praznici označeni su crvenim slovom, što označava njihov status zapovijedi od velikog značaja za pravoslavnu vjeru.
- Kako stoji u Svetom pismu, Isus Krist je ponio grijehe čovječanstva, a obrezivanje se smatra simbolom pročišćenja od istočnog grijeha naslijeđenog od roditelja. Priča episkopa Nikolaja Velimirovića bilježi da je „Hristos uzeo ljudsko tijelo i trpio posljedice grijeha. Na temelju povijesnih izvještaja i crkvene tradicije vjeruje se da je sveti Vasilije umro 379. godine u dobi od 50 godina. Živio je za vrijeme vladavine cara Konstantina, koji je službeno uspostavio slobodu ispovijedanja kršćanske vjere.
Prema kanonu Srpske pravoslavne crkve, služba Vasilija, koju je sastavio sam svetitelj, slavi se deset puta godišnje – točnije 1. siječnja, tijekom božićnog i bogojavljenskog bdijenja, svake nedjelje korizme (osim Cvjetnice). , kao i na Veliki četvrtak i Veliku subotu. Sačuvani su brojni bogoslovski i apologetski spisi svetog Vasilija, a Srpska pravoslavna crkva obilježava njegov spomen 12. veljače (30. siječnja po julijanskom kalendaru) na Sveta Tri Jerarha.