Jedan od izazova koji se može pojaviti je činjenica da često prolazi nezapaženo zbog nedostatka simptoma, što otežava otkrivanje. Hashimotov tireoiditis, poznat i kao Hashimotov sindrom, suptilno je stanje koje se obično manifestira bez vidljivih simptoma. Ova bolest prvenstveno utječe na rad štitnjače, što dovodi do smanjenja njezinog rada.

Hashimotov sindrom ne diskriminira na temelju dobi ili spola jer može utjecati na pojedince bilo koje demografske skupine. Međutim, češće se opaža kod žena srednje dobi. Profesor Miloš Žarković, cijenjeni internist endokrinolog i pročelnik Zavoda za bolesti štitnjače Klinike za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Sveučilišnog kliničkog centra, istaknuo je Hashimotov tireoiditis.

Hashimoto, prevladavajuća autoimuna bolest kod ljudi, slijedi obrazac drugih autoimunih bolesti tako što se češće dijagnosticira kod žena. Prisutnost antitijela, koja i označavaju i pokreću ovo stanje, postaje sve prisutnija kako pojedinci stare. Kod žena mlađih od 20 godina, manje od 10 posto pokazuje ova antitijela, dok kod žena starijih od 70 godina taj broj raste na 30 posto.

Među uzrocima hipotireoze u razvijenim zemljama Hashimotov tireoiditis je najčešći. Dodatno, učestalost hipotireoze raste kako ljudi stare, napominje prof. dr. Miloš Žarković. Dok točan uzrok ove bolesti ostaje misterij, vjeruje se da na njega utječu i genetski čimbenici i vanjski elementi, kako ističe. Na rizik od razvoja Hashimotovog tireoiditisa utječe više čimbenika, a prednjači genetika. Iako ovo stanje nije izravno naslijeđeno, postoji genetska predispozicija za njegov razvoj.

Prof. dr. Žarković pojašnjava da kod jednojajčanih blizanaca, koji dijele identičnu genetiku, ako se kod jednog blizanca dijagnosticira Hashimotov tireoiditis, drugi blizanac ima 11,5 puta veću vjerojatnost da će također oboljeti od te bolesti. Kada je riječ o dvojajčanim blizancima, koji posjeduju različitu genetiku, ako se jedan blizanac razboli, vjerojatnost da će drugi blizanac razviti istu bolest povećava se za faktor četiri.

Unutar ovog genetskog okvira, virusne infekcije potiču imunološku reakciju koja rezultira stvaranjem antitijela i posljedičnim uništenjem štitnjače. Štitnjača, prikazana na Shutterstockovoj slici, ključni je dio endokrinog sustava ljudskog tijela. Simptomi Jedna značajna karakteristika Hashimota je njegova bezbolnost, koja se često javlja bez ikakvih popratnih simptoma.

Prema riječima prof. dr. Žarkovića, u nekim slučajevima može biti primjetan otok štitnjače (guša) kao posljedica Hashimota. Ako Hashimoto uzrokuje disfunkciju štitnjače, mogu se pojaviti simptomi premalo ili pretjerano aktivne štitnjače (koju karakterizira povećana aktivnost). Osjećaj umora, pospanosti, slabosti, netolerancije na hladnoću i poteškoće s koncentracijom ili razmišljanjem uobičajeni su simptomi.

Depresija Neki uobičajeni simptomi poremećaja štitnjače uključuju povećanje tjelesne težine, povećanje vrata ili prisutnost guše, kao i abnormalne menstruacije. Zatvor Prema riječima profesora dr. Žarkovića, na dijagnozu bolova u mišićima, ispadanja kose, suhe kože, lomljivih noktiju i oteklina lica obično se naleti slučajno, nerijetko tijekom ultrazvuka štitnjače.

 

Prema riječima prof. dr. Žarkovića, dijagnosticiranje Hashimoto tireoiditisa može se jednostavno postaviti ultrazvučnim pregledom na kojem se otkriva izrazit izgled štitnjače. Međutim, kako bi se potvrdila dijagnoza, bitno je identificirati specifična protutijela povezana s ovim stanjem. Nažalost, Hashimoto tireoiditis je kronično stanje koje se ne može izliječiti, smatra profesor Žarković.

No, naglašava da se napredovanje bolesti može usporiti uvrštavanjem pripravaka selena u plan liječenja. Napredovanje Hashimotovog tireoiditisa je neizvjesno i ne može se lako predvidjeti. Iako postoje pojedinci koji žive s ovim stanjem bez ikakvih značajnih učinaka, ono često rezultira pogoršanjem i disfunkcijom štitnjače, što u konačnici dovodi do hipotireoze. U takvim slučajevima nadomjesna primjena hormona štitnjače postaje imperativ, navodi prof. dr. Miloš Žarković.