Vladeta Jerotić, izuzetan pojedinac u modernom srpskom kulturnom krajoliku, bio je poznat po svojim višestrukim ulogama psihijatra, psihoterapeuta, profesora, pisca, filozofa i duhovnog vodiča. Njegov opsežan i raznovrstan opus poslužio je kao duboki izvor inspiracije za pojedince širom svijeta, posebno mlade ljude koji su se jako zanimali za njegove književne doprinose. Rođen u kolovozu 1924. u Beogradu, došao je na svijet kao član cijenjene obitelji.
Odrastajući kao jedinac, svoje formativne godine proveo je u blizini Saborne crkve i Kalemegdana, kojih se rado prisjećao kao svoje voljene okoline. Iako je bio živahno i nestašno dijete, postupno je otkrivao zamršenosti vlastitog karaktera kako je sazrijevao. Njegov je otac imao posebno mjesto u njegovu srcu, zaradivši njegovo divljenje svojom pedantnošću i točnošću. S druge strane, majka je svojom emotivnom i tjeskobnom nastrojenošću na njega projicirala svoje neostvarene želje. U jeku unutarnje borbe izazvane sukobljenim stavovima njegovih roditelja, Jerotić je krenuo na put samospoznaje, gdje je otkrio svoju strast prema filmu, sportu i književnosti.
Maštu su mu plijenili pustolovni filmovi, dok je slobodno vrijeme provodio na nogometnom igralištu ili atletskoj stazi. “Tom Sawyer” i “Huckleberry Finn” bile su njegove glavne knjige, potakle su njegovu žeđ za pustolovinom i istraživanjem, što ga je naposljetku odvelo u očaravajući svijet kinematografije. Nakon završenog osnovnog i srednjeg obrazovanja, Jerotić se odlučuje za medicinsku karijeru i upisuje Medicinski fakultet u Beogradu. Na taj izbor utjecala je značajna ozljeda oka koju je doživio, kao i tragični gubitak prijatelja od shizofrenije.
Vođen željom da pomaže drugima, krenuo je na studij medicine s ciljem da postane psihijatar. Nakon stjecanja diplome nastavio je usavršavanje iz neuropsihijatrije i psihoterapije u inozemstvu, stekavši vrijedno stručno znanje iz područja mentalnog zdravlja. Po povratku u Srbiju zaposlio se na Sveučilišnoj nervnoj klinici u Beogradu kao asistent prije nego što je konačno prešao u bolnicu “Dr. Dragiša Mišović”. Tu je osnovao prvi psihoterapijski odjel u zemlji.
Vladeta Jerotić, poznati psihijatar, profesor i književnik, posvetio je svoj život pronicanju u dubine ljudske psihe i duhovnosti. Njegova nepokolebljiva strast prema psihoanalizi, psihoterapiji i filozofiji poticala je njegovu neumornu težnju za razumijevanjem i pomaganjem pojedincima u pronalaženju unutarnjeg mira i ravnoteže. Svojom dubokom i nekompliciranom filozofijom, Jerotić je imao izvanrednu sposobnost dubokog rezoniranja s ljudima, ostavljajući neizbrisiv trag u njihovim dušama. Tijekom svoje slavne karijere, napisao je više od 70 knjiga i napisao brojne znanstvene članke, istražujući široku lepezu tema u rasponu od psihijatrije do religije. Jerotićeva mudrost bila je nadaleko priznata, a bio je i cijenjeno članstvo u raznim akademijama i udrugama. Iako je preminuo 4. rujna 2018., njegova ostavština živi i dalje, nastavljajući nadahnjivati pojedince diljem svijeta i nudeći im nadu, motivaciju i neprocjenjiva životna načela. Vladeta Jerotić nije bio samo psihijatar i profesor; bio je duhovni vodič čije su riječi dirnule srca mnogih, ostavivši trajan utjecaj na njegove odane sljedbenike.
BONUS TEKST : Valerijana, biljka s bogatom poviješću i trajnom popularnošću, široko se koristi u liječenju raznih živčanih bolesti i stanja. Posebno se ističe njegova sposobnost izazivanja sedacije, što ga čini učinkovitim lijekom za ublažavanje živčane napetosti, nemira, razdražljivosti i nesanice. Umirujuća svojstva korijena valerijane, koja se dobiva tijekom godišnjih doba proljeća i jeseni, pripisuju se njegovim ljekovitim komponentama. Ovaj prirodni lijek često se predlaže kao pomoćni pristup za upravljanje nizom živčanih stanja, poput hipohondrije, histerije i živčanih glavobolja. Osim toga, utvrđeno je da ublažava simptome povezane s epilepsijom i pojačanim lupanjem srca izazvanim tjeskobom i strahom.
U području liječenja ovisnosti, valerijana se često koristi, osobito kao pomoć osobama koje žele prestati pušiti. Konzumacijom čaja od valerijane pojačava se neugodan miris duhanskog dima, čime se olakšava proces odvikavanja od pušenja. Važno je priznati da se valerijana izdvaja od brojnih drugih sedativa po tome što ne izaziva ovisnost. Valerijana posjeduje različita terapeutska svojstva osim sposobnosti izazivanja sedacije. Ima sposobnost ublažavanja migrena, grčeva mišića i želuca, služi kao analgetik kod menstrualnih bolova, ublažava simptome astme i snižava krvni tlak. Valerijana se može naći u raznim oblicima u prodaji, kao što su kapi, ulje, tablete, kapsule i čaj. Ključno je pridržavati se danih smjernica u pogledu doziranja i primjene.
Za pripremu čaja od valerijane preporuča se pomiješati jednu malu žličicu korijena s 2 dl kipuće vode, ostaviti da odstoji 5 minuta prije nego što se procijedi. Za liječenje nesanice savjetuje se konzumiranje 2-3 šalice čaja od valerijane tijekom dana, pri čemu je najbolje popiti jednu šalicu otprilike 30 minuta prije spavanja. Kako bi se osigurala sigurnost, ključno je suzdržati se od miješanja valerijane s drugim biljkama ili sintetičkim trankvilizatorima koji posjeduju usporediva sedativna svojstva. Osim toga, preporučljivo je napraviti pauzu od uzimanja valerijane nakon tri tjedna kako biste spriječili potencijalne nuspojave poput mučnine, glavobolje ili nemira. Važno je napomenuti da valerijana nije prikladna za djecu i trudnice.
