Srčani problemi su sve češći među ljudima srednje i poodmakle dobi, a polako se javljaju i kod mladih. Ljudi žive stresne živote, malo se kreću i jedu lošu hranu. Danas vam otkrivamo šta jedan kardiolog savjetuje.
Bolesti srca i krvožilnog sustava nalaze se među vodećim uzrocima smrti u svijetu, a naša tijela često signaliziraju nevolju različitim simptomima koje, nažalost, obično previdimo. Pokazatelji potencijalne srčane disfunkcije obuhvaćaju kratkoću daha, nelagodu u prsima i palpitacije.
- O tome kako razlikovati benigne palpitacije od onih za koje je potrebna kardiološka provjera, jesu li svi slučajevi tahikardije opravdani te koliki je potencijalni rizik od moždanog udara, govorio je u emisiji Uranka K1 na televiziji K1.
Doktorica Popović je objasnila da je zatajenje srca najčešći problem s kojim se susreću. “Tipično, srce radi normalno, ali može preskočiti otkucaj kada se razgovara o problemima. To je razlog zašto pojedinci traže preglede. Odgovor srca može varirati, a taj je osjećaj različit za svaku osobu, oblikovan određenom vrstom aritmije.
Brojne pojedinci opisuju iskustva kao da im je srce stalo ili titralo; neki su prijavili osjećaj vrtoglavice, nesvjestice ili pada krvnog tlaka, samo da bi otkrili da je njihov krvni tlak ostao stabilan dok je srce trenutno prestalo funkcionirati,” opisao je. “Mozak reagira na prekid opskrbe kisikom izazivanjem gubitka svijesti”, objasnio je kardiolog. Ovo stanje može potrajati do tri do pet minuta, iako obično traje oko pola minute.
- Ozbiljna ozljeda mozga može se dogoditi nakon otprilike pet minuta, ali svijest često nestaje unutar samo pola minute jer mozak ne može raditi bez kisika. “To može biti dramatična situacija”, upozorava dr. Popović.
Nadalje je savjetovao: “Najzabrinjavajući scenarij nastaje kada osoba paničari ili kada ljudi oko nje počnu paničariti. Kada stojeći osjetite da nešto nije u redu, preporučljivo je sjesti kako biste spriječili pad. Bitno je održavati bistar um. Oni u blizini trebali bi nazvati hitnu pomoć. Ako se takvi događaji ponavljaju, trebali bi izbjegavati stajanje jer to može rezultirati oštećenjem mozga.
- “Tahikardiju karakteriziraju ubrzani otkucaji srca, stvarajući osjećaj da bi vam srce moglo iskočiti iz prsnog koša. Ako nastupi tjeskoba, situacija se pogoršava. Oslobađanje adrenalina još više ubrzava otkucaje srca. Najbolje je uzeti dva ili tri duboka udisaji.
“Suzdržite se od zadržavanja daha, jer to može uzrokovati postupno smanjenje broja otkucaja srca”, savjetovao je liječnik, koji je također spomenuo da drugi elementi mogu pridonijeti tahikardiji. Dr. Popović je pojasnio da osobe koje jedu na brzinu, uzimaju velike zalogaje i imaju poteškoće s probavom mogu vršiti pritisak na određene autonomne živčane centre, što potencijalno može rezultirati smanjenjem broja otkucaja srca.
Kao rezultat toga, mnogi ljudi često prijavljuju osjećaj vrtoglavice, a ako legnu da se odmore nakon ručka, mogu doživjeti aritmiju, osobito ako je prisutna dijafragmalna hernija. Ovaj upit se odnosi na gastroenterologiju, a ne na kardiologiju. “Kada je srčana aktivnost brza, često može biti nepravilna i aritmična, što ukazuje na to da pretkomore i srčane komore ne funkcioniraju optimalno.
To rezultira nepravilnim protokom krvi i unutar srca i kroz tjelesne žile. Kao rezultat toga, ljudi mogu naići na simptome poput slabosti, znojenja i neodoljivog osjećaja umora. “Ne može se liječiti svaki slučaj tahikardije”, izjavio je dr. Popović dok je raspravljao o njezinoj potencijalnoj povezanosti s drugim medicinskim problemima.
- Kardiolog je primijetio da pojačan rad štitnjače često izaziva tahikardiju. Osim toga, ovo stanje često je povezano s anemijom i porastom tjelesne temperature. Možda ćete primijetiti kako vam srce lupa ako se prehladite.
Iako ti čimbenici pridonose tahikardiji, ona se ne smatra bolešću, već posljedicom. Dr. Goran Popović pojasnio je da, iako to nije izravan uzrok, može signalizirati temeljne probleme. Na primjer, kronična vrtoglavica i nesvjestica koje proizlaze iz srčanih oboljenja – poput produženih razmaka između otkucaja srca ili smanjenog broja otkucaja srca – mogu dovesti do nedovoljne količine kisika koja dolazi do mozga.
- Nadalje, ako pojedinac ima značajnu akumulaciju kolesterola u krvnim žilama mozga, to može uzrokovati nevolje u mozgu i u konačnici dovesti do ishemije, koja dolazi sa svojim skupom posljedica.
