U 46. godini u Americi je tragično preminuo Dejan Milojević, bivši košarkaš i selektor Srbije, od srčanog udara koji se dogodio tokom gostovanja u Golden Stejt Voriorsima. Njegovi prijatelji i obožavatelji oprostili su se od njega putem raznih društvenih mreža. Simptomi kao što su stezanje u grudima, mučnina, vrtoglavica i umor obično su povezani sa srčanim udarom, a poduzimanje hitnih mjera je ključno za efikasno rješavanje ovog teškog zdravstvenog stanja. Ateroskleroza, nakupljanje masnih naslaga u arterijama, čest je uzrok srčanih udara, a faktori rizika su pušenje, hiperlipidemija, stres i smanjena fizička aktivnost. Valensija, ekipa u kojoj je Dejan Milojević prethodno trenirao, sa žaljenjem je otkrila da je srpski selektor doneo srceparajuću odluku da ode u Ameriku posle srčanog udara koji je doživeo u utorak. Na žalost, preminuo je u dobi od 46 godina.
Srčani udar je jedan od vodećih uzroka smrti u svijetu. Na tihi i postupni način, koronarna bolest se kradomice širi cijelim tijelom, a njeni početni simptomi postaju vidljivi tek u kasnijim fazama. To je razlog zašto se tek 3% slučajeva prepozna u ranim fazama. U trenutku kada dođe do srčanog udara, bolest je već čvrsto uspostavljena. Međutim, važno je ostati odlučan, a ne podleći očaju. Kada se otkriju znaci srčanog udara, apsolutno je ključno da se odmah obratite medicinskim stručnjacima kako biste spasili svoj život ili živote drugih. Osim toga, brzo djelovanje će pomoći u smanjenju ozbiljnosti posljedica srčanog udara, čineći proces oporavka lakšim.
Najčešći simptomi koji se javljaju tokom srčanog udara
Osjećaj pritiska, stezanja ili težine može se proširiti na šake (obično niz lijevu ruku), vrat, vilicu ili leđa.
Može doći do simptoma kao što su mučnina, žgaravica ili nelagodnost u trbuhu.
Doživljaj vrtoglavice ili iznenadnog gubitka svijesti
Doživljavanje problema s disanjem.
Umor
Nivo bola u grudima može se razlikovati među pojedincima, u rasponu od intenzivne agonije do blage nelagode. Nije rijetkost da neki pacijenti, posebno stariji i oni sa dijabetesom, ne ispoljavaju nikakve simptome.
Srčani udari se češće javljaju u ranim jutarnjim satima, kao i nakon epizoda intenzivne fizičke aktivnosti ili povišenog nivoa stresa. Nadalje, postoje prilike u kojima pojedinci iskuse znakove upozorenja ili simptome prije početka srčanog udara, što im daje priliku da odmah potraže medicinsku pomoć. Ovi simptomi se mogu manifestovati kao ponavljajući bol u grudima ili osjećaj pritiska u grudima, koji se može javiti satima, danima ili čak sedmicama prije stvarnog nastanka srčanog udara. Ipak, ključno je priznati da se u određenim slučajevima srčani udar može dogoditi neočekivano i bez ikakvih prethodnih indikacija.
