Mnogi ljudi sa Balkana odlaze trbuhom za kruhom u Njemačku, Švedsku, Irsku, Austriju i mnoge druge države. Iako je i u tim državama trenutno kriza, i dalje je nekima bolja opcija otići u drugu državu nego ostati na Balkanu. Danas vam otkrivamo kakav je život u Njemačkoj dijaspori.
- Nedavno su sve značajnije rasprave oko preseljenja u Njemačku ili neku drugu naprednu europsku zemlju. Zagovornici odlaska često to čine bez vaganja drugih razloga, dok protivnici ove ideje tvrde da ne postoji mjesto koje je sasvim slično rodnom mjestu.
Mlada Beograđanka, koja je prošle godine otišla u Njemačku u potrazi za perspektivnijom budućnošću, živopisno je opisala život “s druge strane”. Milica je zadovoljna svojim poslom u bolnici u blizini Dusseldorfa, gdje zarađuje 2.000 eura. Uživa u dovoljnoj količini slobodnog vremena, povremeno se osjeća kao da ga ima u višku.
Nedavno je uzela sedam dana pauze od obaveza. Njezin radni tjedan sastoji se od 40 sati, što je u skladu s njezinim prethodnim radnim iskustvom u Beogradu. Milica cijeni odlične uvjete rada i svoju plaću smatra zadovoljavajućom. Osim toga, cijeni da su svi dodatni faktori, uključujući noćne smjene, praznike i bolovanje, u potpunosti nadoknađeni. Za bolovanje dulje od četiri tjedna zaposlenici dobivaju 80 posto svoje plaće.
Nadalje, financijska potpora za lijekove i njegu dostupna je onima koji se suočavaju s teškim bolestima. Troškovi života u Srbiji gotovo su jednaki troškovima u kojoj se trenutno nalazi. Kako je navela, trudnice imaju pravo na punu plaću za vrijeme porodiljnog dopusta te imaju tri godine dopusta nakon rođenja svakog djeteta.
Što se dnevnih troškova tiče, cijene u trgovinama gotovo su identične onima u Srbiji. Iako bi neki proizvodi mogli biti malo skuplji, dok su drugi ekonomičniji, općenito gledano, oni imaju tendenciju uravnoteženja. Međutim, dodatni troškovi općenito su veći, ovisno o specifičnom području. Blizina većih urbanih središta izravno utječe na visinu računa.
- Recimo, ja osobno stan od 50 kvadrata plaćam 490 eura, u što su uključeni svi troškovi osim struje. Mjesečna naknada za struju je 50 eura. Ako se moji godišnji troškovi pokažu manjim od predviđenih, dobivam povrat iznosa viška na koji sam se inicijalno pretplatio.
S druge strane, ako moji troškovi premašuju predviđene troškove, moram pokriti razliku. Dilemu je li bolje otići ili ostati mogu riješiti samo oni koji su iskusili obje opcije. Nepobitno je da svaka opcija predstavlja svoj niz prednosti i mana. Prihvaćanje “njemačkog eura” može poboljšati kvalitetu života; međutim, nedostatak poznatog doma, zajednice, grada i voljenih osoba može dovesti do osjećaja tuge i praznine.
- To pokazuje analiza koju je proveo Njemački ekonomski institut, koristeći podatke Europske komisije. Ova analiza pokazuje da je 2023. Njemačka u proračun EU-a doprinijela s oko 17,4 milijarde eura više nego što je primila, što ju svrstava na vrh zemalja neto uplatiteljica.
Prethodne godine zabilježen je još veći deficit, pa se taj deficit popeo na 19,7 milijardi eura. S uplatama koje premašuju povlačenja iz proračuna za gotovo devet milijardi eura, Francuska je na drugom mjestu. Slijedi Italija na trećem mjestu s približno 4,5 milijardi eura neto doprinosa. Ovo govori da je Njemačka zaista vođa Evropske unije i da se to još uvijek nije promjenilo.
