Marinko Madžgalj je bio ne samo vrstan glumac i muzičar nego i dobar čovjek o čemu svjedoče svi oni koji su ga poznavali. Na žalost bolest ga je uzela u najboljim godinama a imao je još toliko toga da da. Prije osam godina napustio je ovaj svijet proslavljeni glumac Marinko Madžgalj ostavivši zauvijek pečat na sferama umjetnosti. Dana 26. ožujka 2021. godine podlegao je teškoj bolesti nakon što je iskazao ogromnu hrabrost u svojoj mukotrpnoj borbi.Nakon što je od svojih liječnika primio poražavajuću vijest o ograničenom vremenu koje mu je ostalo na ovoj zemlji, Marinko je odlučio iskoristiti svaki dragocjeni trenutak.
Osim hrabre borbe s kemoterapijom, krenuo je i na put u Crnu Goru na snimanje serije. Vrijedno je napomenuti da je postojao jedan aspekt njegova života koji je odlučio sakriti od većine – samo 20 dana prije smrti smogao je snage da posjeti manastir Ostrog, gdje je prošao obred krštenja unatoč ogromnoj slabost.
Nažalost, Marinko je podlegao raku gušterače, a spoznaja o ovoj okrutnoj bolesti stigla je prekasno. Prebačen je na vještačenje u KBC “Bežanijska kosa”, gdje je postavljena dijagnoza. Nakon toga je bio podvrgnut razdoblju hospitalizacije kako bi dobio potrebnu medicinsku skrb.
Na posljednjem putu ispraćen je 29. ožujka na novobežanijskom groblju. Dok je njegovo tijelo spuštano u zemlju, cijelim prostorom odjekivale su melodije “Jedan dan života”, “Mama Juanita”, “Bolujem ja”, “Tiho noći”, “Na te meslim” i “Što se bore moje misli”. groblju, prateći ga na njegovu vječnom putu. Odsutnost koju je ostavio za sobom bila je ogromna, izazivajući osjećaj praznine i tuge i među njegovim vršnjacima i obožavateljima.
Njegov umjetnički doprinos i zapaženo tumačenje raznih uloga zauvijek će ostati urezani u našim sjećanjima. Dirljivi stihovi iz njegove posljednje glazbene skladbe služe kao bezvremenski dokaz njegove bezgranične strasti i izvanredne vještine.
Biografija:
Rođen 8. srpnja 1965. godine u Beogradu, unutar bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, Marinko Madžgalj pojavio se kao renomirani srpski glumac. Njegov otac, Ljubiša Samardžić, poznata osoba u srpskim glumačkim krugovima, vjerojatno je imao ulogu u oblikovanju njegovog vlastitog puta u svijetu kazališta.
- Od malih nogu, Marinko je krenuo na svoje putovanje u carstvo glume, pokazujući žarku strast prema umjetnosti kroz cijelo djetinjstvo. Po završetku osnovnog i srednjeg obrazovanja upisuje cijenjeni Fakultet dramskih umjetnosti u Beogradu. Tu je marljivo brusio svoj zanat, uspješno završio studij glume i stekao potrebno formalno obrazovanje za nastavak uspješne karijere u tom području.
Počevši u kazalištu, započeo je Marinkov profesionalni put, plijenivši svjetla reflektora svojim prirodnim talentom i magnetskom prisutnošću. Poznat po svojoj prilagodljivosti i lakom utjelovljenju različitih uloga, bez muke je osvojio publiku svojim scenskim nastupima. Zvučno priznanje koje je dobio utrlo mu je put da učvrsti svoj položaj istaknute osobe u carstvu kazališne glume.
Uz kazališne obveze, Marinko se proslavio i nastupima u televizijskim emisijama i filmovima. Posebno se istaknuo njegov portret Mladena Soleta u omiljenoj TV seriji “Bolji život” koja je zacementirala status jedne od najomiljenijih i najomiljenijih domaćih serija u povijesti. Ova kultna uloga dovela ga je do velikog priznanja i obožavanja publike diljem regije.
Marinkov doprinos srpskoj filmskoj industriji proširio se i izvan njegovog rada na televiziji. Svoje iznimne glumačke sposobnosti iskazao je u raznim domaćim filmovima, među kojima su “Balkanski špijun”, “Maratonci trče počasni krug”, “Sabirni centar” i brojni drugi. Ovim ulogama ne samo da je iskazao svoj talent, već je odigrao značajnu ulogu u razvoju srpske filmske industrije.
Osim glumačke karijere, Marinko je prepoznat po predanosti humanitarnom radu i potpori brojnim dobrotvornim organizacijama, ističući njegovu suosjećajnu i ljubaznu prirodu.
Nažalost, 26. ožujka 2021. godine izgubili smo Marinka Madžgalja koji se hrabro borio s teškom bolešću. Njegov odlazak ostavio je trajni pečat na području umjetnosti. Značaj njegovog doprinosa srpskoj kulturi i umjetnosti ne može se precijeniti, jer se njegova djela i dalje njeguju i poštuju.
