Opšte je poznato da najbolje pečene paprike dolaze sa juga, pa vam zato predstavljamo vranjski način pripreme. U hladnim danima one su izvjesne, a recept se prvi put pojavio u starinskoj kuharici iz 1951. godine. Pougljenite mesnate paprike Babura, ili duge, iste debele sorte, na ploči štednjaka i ostavite ih neoguljene da odstoje jedan dan.
- Sutradan, u odnosu na količinu paprika, u šerpu sipati ulje i zagrijati ga. Svaku papriku umočite u vruće ulje, pa ih odmah izvadite i stavite u toplu staklenku. Preko svakog sloja paprike dodajte malo soli. Na taj način napunite teglu pazeći da ostane prazna za tri prsta.
Ostavite paprike da odstoje u staklenci još jedan dan prije nego što ih prekrijete vinskim octom. Staklenku treba pokriti pladnjem umjesto da je zatvorite jer će se paprike prevrnuti i izbaciti ulje. Nakon što je proces vrenja završen – to ne umanjuje okus paprike – dodajte još octa kako biste bili sigurni da su paprike temeljito uronjene. Na kraju staklenku zatvorite i spremite zajedno s ostalim namirnicama za zimnicu.
BONUS TEKST
Nedavna istraživanja pokazuju da nevjera u vezi može dovesti do značajnih zdravstvenih problema. U stvarnosti, nalazi pokazuju da bi mogla postojati veza između varanja i tekućih zdravstvenih problema. Istraživanje je pokazalo da su osobe koje su se suočile s nevjerom podložnije kroničnim zdravstvenim problemima, koji mogu potrajati čak iu novoj i zdravoj vezi.
- Kako javlja N1 Zagreb, dr. Eunicia Hoi i Vincent Oh sa Singapurskog sveučilišta društvenih znanosti nedavno su proveli istraživanje u kojem su ispitivali trajne posljedice nevjere na zdravlje. Podaci su prikupljeni iz nacionalno reprezentativnog uzorka od 2579 odraslih Amerikanaca koji su sudjelovali u studiji Midlife Development in the United States (MIDUS).
Svaki se sudionik identificirao kao cisrodni, što znači da je njihov osobni identitet usklađen sa spolom i rodom koji su im dodijeljeni pri rođenju, a velika većina bila je heteroseksualna. Uspoređena su dva skupa podataka, prikupljenih u razmaku od približno devet godina.
- Sudionici su bili upitani jesu li ikada doživjeli nevjeru od strane svog partnera, a također su bili potaknuti da identificiraju dugoročne zdravstvene probleme, uključujući kronične migrene, poremećaje spavanja i plućne bolesti. Dodatno, prikupljeni su demografski podaci i detalji o sustavima podrške sudionika koji uključuju obitelj i prijatelje.
Analiza rezultata otkrila je da su pojedinci koji su se u svojim vezama susreli s nevjerom bili skloniji prijaviti trajne zdravstvene probleme od onih koji se nisu suočili s takvom izdajom. “Oh” navodi da postoji nada da će se otkriti mogu li alternativni izvori socijalne podrške umanjiti povezanost između kroničnih zdravstvenih problema i varanja.
- Nažalost, to nije bio ishod. Autori u svojoj studiji ukazuju da emocionalni napor koji je posljedica nevjere može imati neizravan utjecaj na fizičko blagostanje pojedinca, iako priznaju da je ovo područje nedovoljno istraženo.
