Gojaznost i višak kilograma: izazov današnjice
Gojaznost postaje sve veći globalni problem, s brojnim zdravstvenim posljedicama koje uzrokuje. U današnjem društvu, ubrzan način života i prehrambene navike često su neprikladne, što povećava rizik od prekomjerne tjelesne mase. Hrana bogata vlaknima postala je rijetka, a često konzumiramo previše visokokaloričnih obroka, što izaziva nakupljanje viška kilograma. Prema riječima prof. dr. sc. Branimira Nestorovića, danas je važno razmisliti o tome kako pravilno pratiti prehranu i održavati ravnotežu, jer prirodna sklonost tijela prema skladištenju masti može biti značajna prepreka u procesu mršavljenja.
Utjecaj pretilosti na zdravlje
Pretilost može uzrokovati mnoge bolesti, uključujući kardiovaskularne bolesti, dijabetes i bolesti zglobova, što je u današnjoj populaciji postalo čest problem. U svojoj analizi, Nestorović ističe istraživanje koje pokazuje da osobe s prekomjernom težinom podvrgnute kardiokirurškim zahvatima imaju dvostruko veću stopu smrtnosti od onih koji imaju zdravu tjelesnu težinu. Zanimljivo je i to da se prema nekim studijama, ljudi s viškom kilograma često ponašaju s višom razinom energije, što dodatno komplicira pristup mršavljenju.
Prehrambeni savjeti: Kako mršaviti bez gubitka energije?
Postizanje idealne težine često podrazumijeva osjećaj gladi, nezadovoljstva, pa čak i očaja. Međutim, Nestorović ističe važnost kvalitete unosa kalorija umjesto njihove količine. Savjetuje da umjesto kalorične hrane, pojedinci biraju hranu bogatu vlaknima i proteinima, kao što su zobene kaše, raznoliko voće i povrće. Neki od njegovih savjeta uključuju i doručak bogat proteinima, koji je ključan za energiju tokom dana, te pravilnu konzumaciju hrane tijekom dana.
Pored toga, Nestorović se osvrnuo na osobnu priču iz knjige Vokija Kostića, koji je dijelio iskustva o tome kako je, izbjegavajući masnu hranu, postigao melankolične trenutke u svom stvaralaštvu, dok je uživanje u hrskavom janjećem butu izazvalo kreativni “proboj”.
Post i dijeta prema tradiciji i znanstvenim saznanjima
Jedan od savjeta koji prof. Nestorović često ponavlja odnosi se na post. Na temelju pravoslavne tradicije, postanje dva puta tjedno s unosom samo 500 kalorija može pružiti ne samo fizičku, nego i duhovnu dobrobit, a također pomaže jačanju imuniteta. On također predlaže da se nakon 18 sati konzumira samo voda ili nezaslađeni čaj. Ovaj režim prehrane može biti korisna strategija za one koji žele smanjiti unos kalorija, ali također balansirati energetsku ravnotežu u tijelu.
Znanost iza pretilosti: Dopamin, leptin i prehrambeni izbori
Dugoročno, pretilost nije samo posljedica prekomjernog unosa hrane, već i poremećenih hormonalnih funkcija. Dopamin, neurotransmiter odgovoran za osjećaj ugode, izravno utječe na našu sklonost konzumaciji hrane. Osobe koje se bore s pretilošću imaju smanjenje proizvodnje dopamina, što im uzrokuje potrebu za većim količinama hrane da bi doživjele isti užitak.
Također, leptin, hormon odgovoran za osjećaj sitosti, smanjuje svoju proizvodnju kod osoba s prekomjernom težinom, što uzrokuje stalni osjećaj gladi i prekomjernu konzumaciju hrane. Zbog toga, uključivanje cjelovitih žitarica u prehranu i umjerena konzumacija crnog vina mogu pomoći u obnavljanju ravnoteže inzulina, hormona koji regulira glad i sitost.
Genetika, epigenetika i način života
Naša genetika igra značajnu ulogu u tome kako tijelo reagira na prehranu i vježbu. Genetski faktori mogu utjecati na brzinu metabolizma, raspodjelu masti, apetit i sklonost konzumiranju određene hrane. Na primjer, istraživanja sugeriraju da geni mogu doprinijeti od 25% do 80% prekomjernoj težini, dok ostatak ovisi o vanjskim faktorima, poput prehrambenih navika i tjelovježbe.
Kako vanjski čimbenici utječu na naše gene?
Fenomen epigenetike pokazuje da naš način života može imati veliki utjecaj na našu genetsku sklonost prema debljanju. Neindustrijalizirane kulture, koje prije nisu bile izložene zapadnjačkoj prehrani, brzo su razvile problem pretilosti kada su usvojile prehrambene navike koje uključuju visokokaloričnu hranu. Ova promjena u načinu života uzrokuje epigenetske promjene, što znači da, iako genetski sastav ostaje isti, vanjski čimbenici mogu utjecati na izražavanje tih gena, čime se povećava rizik od debljanja.
Zaključak
Gojaznost je složen problem koji uključuje kombinaciju genetskih čimbenika, prehrambenih navika, vanjskih utjecaja i mentalnog zdravlja. Razumijevanje veze između prehrane, hormona i načina života ključno je za uspješno kontroliranje tjelesne težine i postizanje optimalnog zdravlja. Uvođenjem zdravih navika, poput smanjenog unosa kalorija, povećanja unosa vlakana, umjerenog postanja i fizičke aktivnosti, moguće je postići ravnotežu između tijela i uma.
